U Srbiji oko 200.000 ljudi poseduje neku kriptovalutu

BEOGRAD – U Srbiji, prema poslednjim procenama, oko 200.000 ljudi poseduje neku kriptovalutu, a interesovanje za posedovanje kriptovalute u naลกoj zemlji je poraslo nakon ลกto je ona prepoznata i u srpskom zakonodavstvu.

Naime, prema Zakonu o digitalnoj imovini, koji je stupio na snagu 29. juna ove godine, virtuelne valute prepoznate su kao virtuelna imovina, odnosno kao digitalni zapis vrednosti koji se moลพe digitalno kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi.

Direktor marketinga u kripto menjaฤnici ECD Marko ลฝivkoviฤ‡ za Tanjug kaลพe da taj Zakon stavlja Srbiju na mapu zemalja koje prepoznaju kriptovalutu kao stvar, i to ne samo u buduฤ‡nosti, veฤ‡i i u sadaลกnjosti.

„Neke poslednje procene kaลพu da oko 200.000 ljudi u Srbiji poseduje neku kriptovalutu. Mi kao kripto menjaฤnica primeฤ‡ujemo da to trลพiลกte raste, i svakog meseca ove godine mi smo imali ozbiljan rast i kupovine i prodaje kriptovaluta. Trลพiลกte u Srbiji definitivno raste i mi ne zaostajemo za nekim razvijenim svetskim trลพiลกtima“, rekao je ลฝivkoviฤ‡.

Kako je objasnio, kripto menjaฤnica ECD za sada ima privremenu dozvolu da ljudi preko nje mogu da kupuju i prodaju kriptovalute, a da ฤekaju zvaniฤnu dozvolu Narodne banke Srbije kako bi mogli i drugim biznisima da ponude da svoje usluge i proizvode prodaju preko kriptovalute.

„Kripto menjaฤnica ECD je u proceduri za dobijanje te dozvole od NBS i nadam se da ฤ‡emo u prvim mesecima naredne godine dobiti dozvolu“, rekao je ลฝivkoviฤ‡.

Od tog trenutka, kako kaลพe, kada prva kripto menjaฤnica dobije dozvolu biฤ‡e moguฤ‡e kupiti za kriptovalutu bilo koji proizvod ili platiti uslugu.

„Kao ลกto kreditnom karticom doฤ‘ete na POS terminal i platite, na isti naฤin ฤ‡e kriptovalutom moฤ‡i da se plaฤ‡a raฤunarska oprema, putovanje ili bilo koja druga usluga. To u praksi izgleda tako da vi platite svojom kriptovalutom, u transakcijama to izgleda da trgovcu na njegov raฤun doฤ‘u dinari“, objasnio je ลฝivkoviฤ‡.

Govoreฤ‡i generalno o vrednosti kriptovaluta, ลฝivkoviฤ‡ je naveo da njihove cene, posebno bitkoina kao najstarije i najpoznatije kriptovalute, znaฤajno variraju.

Dodaje da je poฤetkom godine vrednost bitkoina bila 30.000 dolara, pre mesec dana je dostigao rekord i bio je oko 68.000 dolara, a danas iznosi oko 48.000 dolara.

„To trลพiลกte je sklono promenama, cene variraju, tako da neke precizne projekcije o vrednosti bitkoina i drugih kriptovaluta niko ne moลพe dati, jer taj neko ko bi to mogao – bio bi milioner“, naveo je ลฝivkoviฤ‡.

Ako se, kako kaลพe, pogleda dugoroฤni trend od desetak godina, koliko su kriptovalute aktuelne, postoji konstantan i dugoroฤan rast njihove vrednosti.

Ekonomista Maliลกa ฤukiฤ‡ saglasan je da je trend rasta trลพiลกne kapitalizacije kripotvaluta nesporan i dodaje da ako se pogledaju sve kriptovalute sa kojima se trguje, da se beleลพi znaฤajan skok vrednosti u poslednjih dve do tri godine.

„Nedvosmisleno se nameฤ‡u zakljuฤci da interesovanje javnosti, i malih i velikih i investiora, graฤ‘ana, u velikom broju zemalja raste za kupovinu i prodaju kriptovaluta, odnosno da dolazi do obimnih transakcija, kao i vrednosti tih transakcija“, rekao je ฤukiฤ‡.

Poseฤ‡a da je bitkoin, kao jedna od najpoznatijih kripotvaluta, zabeleลพila rekordan skok tokom pandemije, ali napominje da su oscilacije u vrednosti kriptovaluta izuzetno velike.

„U veoma kratkom vremenskom periodu neka kriptovaluta moลพe da zabeleลพi skok vrednosti uz 20, 30, 40 i 50 odsto, a isto tako za smo nekoliko dana moลพe zabeleลพiti pad vrednosti do neverovantih 80 odsto“, ukazuje ฤukiฤ‡.

Dodaje da trgovanje kriptovalutama moลพe stvoriti potencijalno veliku kapitalnu dobit, ali s druge strane stvara i potencijalno veliki gubitak.

Kada je reฤ o trgovanju kriptovalutama u Srbiji, opลกti utisak je, dodaje ฤukiฤ‡, da interesovanje za kriptovalute raste, a da je tome doprinelo donoลกenje zakona koji od skoro kriptovalute tretiraju kao imovinu.

ฤukiฤ‡ objaลกnjava da je time stvorena zakonska osnova da se njihovo evidentiranje naฤ‘e u bilansima stanja kompanija i institucija, ili kao kapitalna dobit ili gubitak kao sastavni deo bilansa uspeha, ali i da se oporezuje.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com