UNDP: Privreda u Srbiji izgubila Ε‘est milijardi dolara usled klimatskih promena
Stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji Fransis Pikap izjavila je danas da je privreda Srbije pretrpela gubitke od Ε‘est milijardi dolara usled ekstremnih vremenskih prilika, poΔev od 2000. godine, kao i da bi, ukoliko se ne preduzmu mere i aktivnosti da se one spreΔe, mogla izgubiti joΕ‘ toliko do kraja ove decenije.
Ona je na online „Dijalogu o prilagodjavanju Srbije na klimatske promene“ istakla da se Srbija se nalazi u regionu koji je naroΔito ugroΕΎen klimatskim promenama, jer proseΔne temperature u regionu rastu brΕΎe nego na globalnom nivou.
„U Beogradu smo do sada bili svedoci da su 13 najtoplijih godina do sada bile upravo od 2000. Godine, a to utiΔe na ljudske ΕΎivote, stavlja dodatni pritisak na zdravstvene sisteme i usporava ekonomski razvoj, naroΔito u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, energetike, transporta i infrastrukture“, objasnila je Pikap.
Ona je naglasila da su prema izveΕ‘tajima iz 2020. godine koncentracije gasova sa efektom staklene baΕ‘te na rekordnom nivou, kao i da i dalje rastu bez obzira na smanjene emisije od poΔetka pandemije.
„Ako ove koncentracije budu nastavile da rastu prema predvidjanjima, biΔemo suoΔeni sa najveΔim vrelinama, poplavama, suΕ‘ama i poΕΎarima Ε‘irom sveta. Period od 2016. do 2020. godine bio je najtopliji period od kada se temperature beleΕΎe i te promene negativno utiΔu na proizvodnju hrane i energetike, na dostupnost vode za piΔe, kao i na infrastrukturu i domove“, kazala je Pikap.
Ona je podsetila i da je SkupΕ‘tina Srbije nedavno usvojila Zakon o klimatskim promenama, Ε‘to je prvi samostalni zakon koji reguliΕ‘e pitanja klimatskih promena i on postavlja put za sprovedjene mera adaptacije.
„Ovaj Zakon je osnov za smanjenje emisija gasova u skladu sa nacionalno utvrdjenim doprinosima i pomaΕΎe da se usaglasi zakonodavstvo Srbije sa EU“, istakla je ona.
Pikap je dodala da u okviru zelenog dogovora EU predlaΕΎe ambicioznu klimatsku agendu za Zapadni Balkan, Ε‘to Δe poveΔati investicije na Balkanu u narednih sedam godina, prelaskom na dekarbonizaciju, cirkularnu ekonomiju, odrΕΎive sisteme hrane i oΔuvanje biodiverziteta.
„Proteklih nekoliko godina zahvaljujuΔi Zelenom klimatskom fondu, UNDP i Vlada Srbije su se udruΕΎili na izradi prvog Nacionalnog plana adaptacije, a radi se i na izradi konkretnih mera u ugroΕΎenim sektorima“, rekla je Pikap.
Ona je kazala i da prema izveΕ‘tajima UNDP-a u Srbiji nedostaju sredstva za sprovodjenje mera prilagoΔavanja na klimatske promene na nacionalnom i lokalnom nivou.
Predstavnik nacionalnog tima za saradnju Zelenim klimatskim fondom (GCF) Igor GrabeΕΎ, naveo je da je poljoprivreda jedan od najranjivijih sektora kada se govori o klimatskim promenama i posledicama koje one izazivaju.
„U Srbiji preko 40 odsto stanovniΕ‘tva ΕΎivi na selu i direktno zavisi od poljoprivrede i u tom smislu govorimo o ugroΕΎenosti Δitave ekonomije, jer su sela vaΕΎna za proizvodnju i sigurnost snabdevanja hranom“, naglasio je GrabeΕΎ.
On je rekao da je cilj da se izvrΕ‘e procene pogodjenosti pojedinaΔnih grana poljoprivrede i regiona Srbije i da se za svake od njih pripreme specifiΔne mere adaptacije na klimatske promene.
„Verujem da Δemo te mere imati do 2021. godine i da Δe one olakΕ‘ati planiranje politika i svih daljih aktivnosti i mera koje Vlada i Ministarstvo poljoprivrede planira da preduzme, kako bismo se Ε‘to uspeΕ‘nije izborili sa svim izazovima“, kazao je GrabeΕΎ.
Prema njegovim reΔima vaΕΎno je imati rani sistem najava i upozorenja koji moΕΎe igrati vaΕΎnu ulogu u pravovremenom reagovanju.
Regionalna savetnica GCF-a za Evropu i Centralnu Aziju Svetlana Frenova rekla je da Fond podrΕΎava zemlje Zapadnog Balkana u planiranju Ε‘to boljeg odgovora na klimatske promene kroz poboljΕ‘anje koordinacije izmeΔu nadleΕΎnih institucija, prikupljanje podataka o uticaju klimatskih promena, ukljuΔivanje privatnog sektora i poveΔanje ulaganja u mere adaptacije.
„Regionalna saradnja predstavlja Ε‘ansu da ove zemlje zajedniΔki reΕ‘e pitanja adaptacije na klimatske promene. Dok je prikupljanje podataka zapoΔeto u razliΔitim sektorima, potrebno je unaprediti dostupnost podataka o rizicima i uticajima koje donose klimatske promene, kao i o najugroΕΎenijim sektorima“, istakla je Frenova.
Prema njenim reΔima ovi podaci su od kljuΔnog znaΔaja, ne samo za efikasnije planiranje prilagodjavanja, vecΜ i kao osnov za kreiranje i razvoj mera finansijske podrΕ‘ke.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.