BEOGRAD – Svi revizori Drลพavne revizorske institucije preลกli su sa manuelnog na rad u sistemu za elektronsko upravljanje postupcima revizije – AMS, kaลพe predsednik DRI i generalni revizor Duลกko Pejoviฤ i istiฤe da se tek oฤekuje pun efekat digitalizacije u kontroli javnih sredstava.
On je rekao Tanjugu da je 2022. godina prilagoฤavanja i obuke, ali da veฤ ima koristi od digitalizacije.
Predsednik DRI i generalni drลพavni revizor Pejoviฤ kaลพe da AMS omoguฤva efikasno upravljanje vremenom i postupcima revizije, ubrzava rad i ฤini ga efikasnijim.
U sistemu su baze podataka za oko 11.000 subjekata revizije sa njihovim podacima.
„Sada lakลกe donosimo program rada i program revizije, jer se radi digitalizovano umesto manuelno. Za subjekte korist od AMS ลกto se kraฤe kod njega zadrลพavamo, dostavljaฤe nam podatke elektronski ลกto je veoma brzo“, kaลพe on i dodaje da ฤe sva komunikacija DRI i subjekata iฤi kroz taj sistem.
Digitalni sistem rada omoguฤava permanentan rad unutar DRI sa viลกe nivoa kroz pristupanje procesima i njihovo kontrolisanje.
„Svi ฤlanovi tima moฤi ฤe u isto vreme da rade po istom izveลกtaju, i da se uvek zna ko je ลกta uradio“, kaลพe Pejoviฤ.
On naglaลกava da je DRI sa AMS sistemom prvi drลพavni organ u Srbiji koji ฤe imati potpuno elektronski rad.
„Sada smo meฤu savremenim vrhovnim revizorskim instucijama u Evropi koje to imaju. A ni sve takve institucije zemalja u EU nemaju ovakve sisteme i ovo ลกto mi sada imamo“, kaลพe on.
Govoreฤi o radu DRI na revizijama korisnika javnih sredstava, on napominje da je reakcija subjekata najefikasnija tokom samo postupka revizije.
„I oni to rade. Ispravljaju ono na ลกta ih upozorimo jer im je po zakonu obaveza i duลพnost da otklone nepravilnosti“, rekao je on.
Objaลกnjava za Tanjug da nije moguฤe otkloniti sve nepravilnosti i nesvrsishodnosti u roku od 90 dana, pa subjekti podnose odazivni izveลกtaj u tom roku u kome dostavljaju dokaze o ispravljenom i prioritetima daljeg rada.
Osim sprovoฤenja revizije DRI izraฤunava i efekte koje su subjekti imali ispravljajuฤi postupajuฤi po nalazima i preporukama DRI.
„To su ogromne koristi. Na primer kod prvog priorieta 91 odsto preporuka se okloni, to je izuzetno visok stepen. Visoka je svest i kod subjekata revizije da je obaveza postupanja po utvrฤenom od DRI“, ocenio je Pejoviฤ.
DRI moลพe revidirati i odazivne izveลกtaje, ลกto je do sada uฤinjeno u 195 sluฤajeva.
„Ako utvrdimo da ima materijalno znaฤajnih greลกaka veฤ jednom utvrฤenih koje nisu otklonjenje, pokreฤemo zahtev za smenu lica odgovornog za to nepostupanje. Ove godine su dva zahteva za smenu. Jedan je realizovan, a za drugog je njegov upravni odbor odluฤio da ga ne smeni. A to je dalje posao za nadleลพne organe“, kaลพe on.
DRI je obnovila rad u Srbiji 2009. godine, a koliko se do 2020. godine promenila slika kod korisnika javnih sredstava, zahvaljujuฤi radu revizora, Pejoviฤ objaลกnjava kroz primere budลพeta Republike i Grada Beograda.
Kaลพe da je vrednost republiฤke nefinansijske imovine devet puta veฤa sada nego 2009. te da to nije samo zbog izgradnje, nego zbog bolje evidencije.
„Znamo da je od 2009. do 2020. puno toga uraฤeno, ali nije devet puta viลกe, 424 milijarde dinara bila je vrednost te imovine 2009, a tri biliona 854 milijarde 2020. godine. To je za skoro 3,5 biliona vreฤa vrednost. Postojala je imovina, ali nije bila u knjigama“, rekao je on.
Navodi i da je Grad Beograd u odnosu na 2010. godinu 2021. godine ima 11,6 puta veฤu ukupnu aktivu, dok je 11,5 puta veฤa nefinansijska imovina.
„I Beograd je gradio i tako uveฤavao imovinu, ali je ona za 11 godina blizu 800 milijardi veฤa. Poenta je da imovine i onda bilo na stanju a da je nije bilo u knjigama gde se u meฤuvremenu naลกla“, rekao je on.
Pejoviฤ ocenjuje da su generalno sada kod korisnika javnih sredstava ispravniji bilansi stanja.
„Iako nisu joลก potpuno ureฤeni, ali su mnogo ureฤeniji. Finansijski izveลกtaji su pouzdaniji, odluke se mogu donositi kvalitetnije, jer su izveลกtaji poverljiviji i kredibilniji“, rekao je on.
Pejoviฤ istiฤe da je drลพava Srbija preduzela ogromne aktivnosti da se sredi finansije u javnom sektoru, pojaฤa upravljaฤka odgovornosti, te da u svemu tome izuzetno mnogo koriste izveลกtaji DRI.
„Tu je naลกa uloga prepoznata, prihvaฤena, i odobrena“, kaลพe on i podseฤa da su na predlog DRI usvojeni zavrลกni raฤuni drลพavnih budลพeta od 2002. do 2018. godine, pa je ruลพna slika izmenjenja.
Kaลพe da se sada rade bolji popisi imovine i obaveza, te da DRI insistira da se imovina vodi na pravim kontima (raฤunima), kao kod Pupinovog mosta koji se, iako je u upotrebi, vodio kao imovina u pripremi.
Na osnovu brojnih dopisa koje dobijaju od graฤana u DRI smatraju da postoji pojaฤano poverenje prema toj instituciji.
„ฤesto se ลพale na neke svoje potrebe za koje mi nismo nadleลพni ni ovlaลกฤeni. Tu se pojavljuje ‘jaz u oฤekivanju’, a od DRI se oฤekuje ono za ลกta nije nadleลพna“, kaลพe on.
Pejoviฤ istiฤe da je DRI za petogodiลกnji rad dobila meฤunarodnu verifikaciju od SIGME sa ocenom 4,5 dok sledeฤi rangirani drลพavni organ u Srbjii ima 3,6.
Kaลพe da druge revizorske institucije drลพava regiona imaju proลกeฤnu ocenu 3,3, po istom rangiranju.
Navodi da je i Svetska banka visoko ocenila rad DRI, te da su prepoznati i od UN Woman organizacije.
Pejoviฤ kao parametar rada navodi i da je u poslednje ฤetiri godine broj zaposlenih u DRI poveฤan za dva odsto, dok je broj uraฤenih revizija poveฤan za 23 odsto.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com