KOPAONIK – Suoฤavamo se sa izraลพenim ekonomskim i geopolitiฤkim rizicima, a kriza koja se vidi na horizontu razlikovaฤe se od velike depresije iz 2008. te stoga i odgovor na nju mora da bude drugaฤiji, izjavio je predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahoviฤ, otvarajuฤi 29. Kopaonik biznis forum (KBF) u Grand hotelu na Kopaoniku.
„Neophodno je naฤelo opreznosti i ลกtednje u voฤenju fiskalne politike, a to znaฤi bez nepotrebnog troลกenja novca za podsticaj traลพnje. To takoฤe podrazumeva i niลพi deficit od planiranog, komforniji fiskalni prostor kao i smanjenje duga“, rekao je on.
Istakao je da monetarna politika u skladu sa definisanim ciljem, treba da nastavi sa implentacijom seta sofisticiranih mera radi najefikasnijeg odgovora na postojeฤe i oฤekivane inflacione pritiske, bez ugroลพavanja ekonomske aktivnosti.
Vlahoviฤ je istakao da se Forum ponovo odrลพava u vreme izborne kampanje i da su znajuฤi za to organizatori Kopaonik biznis foruma joลก u oktobru izabrali za centralnu temu Srbija 2030 agenda odrลพivog razvoja, kako bi napravili presek stanja, ukazali na jake strane ali i ranjivost naลกe ekonomije.
„Danas kada je sigurno da ฤemo nakon poฤetka rata u Ukrajini biti izloลพeni novim izazovima pokazalo se da smo pravilno izabrali temu“, rekao je Vlahoviฤ.
Naglasio je da je Agenda 2030. univerzalni dokument koji su usvojile Ujedinjene nacije i koji definiลกe 17 ciljeva, sa tri dimenzije – ekonomski rast, socijalnu inkluziju i zaลกtitu ลพivotne sredine.
Prema njegovim reฤima, prvobitne projekcije su govorile da ฤe svetska ekonomija ove godine rasti za 4,4 odsto, lane bilo 5,9 odsto, ali je sasvim izvesno da ฤe doฤi do korekcije projektovanog rasta.
„Mnogi ekonomisti prognoziraju da nam sledi period stagflacije, odnosno stagnacije privredne aktivnosti uz visoku inflaciju“, rekao je Vlahoviฤ i dodao da je u januaru ove godine inflacija u SAD iznosila 7,5 odsto, ลกto je najviลกi nivo u poslednjih 40 godina.
Vlahoviฤ je naglasio da je sada kljuฤni izazov za dostizanje projektovanog rasta u 2022. godini neizvesnost u pogledu trajanja rata u Ukrajini.
„Naravno rastuฤi trend inflacionih pritisaka dodatno podgrejava pesimistiฤka predviฤanja a strah od stagflacije u Evropi je naroฤito izraลพen“, ukazao je on.
Osvrฤuฤi se na krizu izazvanu pandemijom, naglasio je da je privreda Srbije veฤ u treฤem kvartalu 2020. dostigla pretkrizni nivo i da je drลพava Srbija izdaลกno pomogla privatnom sektoru i stanovniลกtvu.
Naglasio je da se sve do proลกlog meseca ฤinilo da je planirani rast BDP u 2022. godini od 4,5 odsto realno postavljen i dostiลพan.
„Podrazumevalo se da ฤe plan ukupnih investicija biti realizovan i da ฤe sektori usluga, industrije i graฤevinarstva nastaviti da rastu sadaลกnjim tempom, a poลกlo se i od pretpostavke da ฤe ovogodiลกnja poljoprivedna sezona biti bolja od proลกlogodiลกnje“ , rekao je on.
Dodao je da je nazalost saลกvim jasno da ฤe rat u Ukrajini uticati na ekonomsku aktivnost, a on bi na naลกu zemlju mogao da se ogleda kroz viลกe stvari.
„Prvo je ugroลพvanje nivoa ekonomske aktivnosti u EU a verovatno i u naลกem regionu, a upravo su oni naลกi glavni spoljnotrgovonski partneri sa kojima realizujemo tri ฤetvrtine prometa. Drugo je to ลกto bi dugo trajanje sukoba moglo da obeshrabri investitire“, istakao je Aleksandar Vlahoviฤ.
Naveo je da je rat podigao cene energenata, verovatno ฤe i hrane a moลพda ฤe Evropska Centralna banka posegnuti za restiktivnijom monetarnom politikom, ลกto bi moglo dodatno destimulisati rast.
Kao ฤetvrto je istakao oteลพani plasman robnog izvoza, jer ฤe oฤekivani problemi u globalnim lancima snabdevanja dodatno usporiti ekonomsku aktivnost.
Vlahoviฤ je ocenio da uprkos aktuelnim neizvesnostima Srbija mora da nastavi zapoฤete strukturne reforme i da je kulminacija problema u energetskom sektoru ponovo u prvi plan istakla potrebu brลพeg i efikasnijeg reformisanja velikih javnih preduzeฤa.
To, kako je rekao podrazumeva profesionalizaciju upravljanja, poslovnu konsolidaciju i delimiฤnu privatizaciju.
Prema njegovim reฤima, zbog kovida i krize u Ukrajini svet kakav smo poznavali je trajno promenjen i Srbija mora da nastavi da modernizuje drลพavu, menja strukturu privrede, vidljivo podiลพe produktivnost i konkurentnost.
Ukazao je da to zahteva reformski napredak u dve kljuฤne regije, a to su obrazovanje i razvoj ljudskog kapitala i unapreฤenje kvaliteta insitucija i poslovnog ambijenta.
Uฤesnicima se putem video poruke obratila i En Kerns (Cairns), potpredsednica Mastercarda, koji je glavni partner KBF i ukazala da ฤe posveฤenost Mastercarda malim i srednjim preduzeฤima biti realizovana kroz podrลกku Nacionalnoj inicijativi za bezgotovinska plaฤanja Bolji naฤin.
Naglasila je da je reฤ o primeru javno-privatnog partnerstva koji podrลพava napore Vlade Srbije u borbi protiv sive ekonomije.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com