SKOPLJE – Zemlje jugoistočne Evrope su povećale svoj ekonomski rast i investicije, ali dalji razvoj koči nedovoljno predvidivo poslovno okruženje, korupcija, nerazvijena vladavina prava i neefikasna komunikacija između vlade i privrede, kažu učesnici panela o investicijama i trgovini u jugoistočnoj Evropi u okviru samita „Makedonija 2025“.
Vodeći analitičar za Istočnu Evropu u Ekonomistu Maksimilijan Lambertson (The Economist Intelligence Unit, UK) rekao je da se u prethodnih deset godina ekonomska kriza odrazila na privrede svih zemalja u regionu.
„Sada vidimo, u prethodne tri godine imamo rast investicija u regionu. Ponovo je pokrenut investicioni ciklus. Vlade imaju više prostora da investiraju, naročito u infrastrukturne projekte“, rekao je Lambertson.
Kaže da je i dalje velika razlika u izvozu zemalja članica EU i zemalja u regionu, kao i da je izvoz država u regionu još oko 40 odsto ispod mogućnosti.
On je naglasio da bi trgovinska saradnja morala da bude veća ako se uzme u obzir istorijska, kulturna, jezička i druga bliskost zemalja na Balkanu.
I dalje zemlje u regionu imaju različite regulative i prepreke na granicama koje otežavaju transport i robnu razmenu, napomenuo je Lambertson.
Region je prošao značajan period prilagođavanja nakon globalne ekonomske krize u periodu od 2007. do 2009. godine, kada je inflacija dostigla istorijski najniži nivo, što je omogućilo konzistentnijiju monetarnu politiku, koja podržava rast.
Takođe, Ekonomist predviđa prosečan realni rast BDP-a od skoro 3,3 odsto u periodu 2018 – 2022. u zemljama Zapadnog Balkana.
Direktorka Evropske investicione banke za Zapadni Balkan Dubravka Negre je rekla da su zemlje u regionu prepoznale potrebu da se povežu i naprave zajedničko ekonomsko područje.
Dodaje, da investicije u prethodnom periodu nisu bile dovoljne i da i dalje postoje veliki troškovi investiranja i nedostatak izvora finansiranja za rast privrede.
Negre je istakla da ekonomsku saradnju u regionu u velikoj meri koči to što još nisu dobro saobraćajno povezane, autoputevima i prugama.
Podsetila je da je EU namenila milijardu evra za ulaganja u infrastrukturne projekte koji će bolje povezati zemlje u regionu.
„Zato je potrebna podrška investicijama, posebno u oblasti infrastrkture i energetike i EIB upravo to i radi“.
Negre navodi da su u prethodne četiri godine investicije bile niske u zemljama u regionu zbog fikslanih mera i velikog javnog duga, tako da je privatnom sektoru bilo veoma teško da radi.
„U periodu od 2013. do 2016. nije bilo progresa, ali smo od 2016.do sada uspeli a povećavamo investicije u regionu, na primer u autoputeve i prugu“.
Negre dodaje da je ove godine finansiranje od strane EIB duplirano, ali da i dalje sve zemlje zajedno moraju da urade više kako bi više koristile i evropske fondove.
Direktorka u Imperijal tobaku za Sloveniju Pia Barborič Jurjaševič kaže da je investitorima najvažnije poslovno okruženje u zemlji u koju treba da ulože novac, ali da je problem Makedonije i regiona što je tržište nestabilno, a poslovno okruženje i politike nepredvidive.
Duško Krsmanović iz CMS Law u Srbiji kaže da je za razvoj regiona važan razvoj svakog tržista zasebno, kao i uklanjanje barijera između zemalja, fizičkih i administrativnih.
Kako kaže, vlade treba da rade na razvijanju komunikacije sa privredom, ali je i odgovornost kompanija da se bolje organizuju i da „nauče“ vlade da ih slušaju.
Predsednica Privredne komore Makedonije Danela Arsovska kaže da zemlje u regionu imaju iste izazove i potrebe, te da je implementacija strukturnih reformi najvažnija.
Kaže i da ukoliko region radi na jačanju zajedničkog tržišta to će dovesti i do jačanja svakog tržišta zasebno.
„Nedostaje nam akcija, moramo da gradimo zajedničke strategije i da ih sprovodimo. Predvidivost i povećanje životnog standarda, naročito za mlade, je važno kako ne bi odlazili i kako bi se možda vraćali“, zaključila je ona.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com