Prošlonedeljni sporazum o strateškom partnerstvu Severne Makedonije i Velike Britanije podstakao je medijske spekulacije da uključuje dogovor o otvaranju britanskih kampova za migrante na makedonskoj teritoriji, ali za sada nema verodostojnih dokaza koji bi potkrepili takve tvrdnje, piše briselski portal EUalajv (EUalive.net).
Premijeri Severne Makedonije i Velike Britanije, Hristijan Mickoski i Kir Starmer, potpisali su sporazum 15. maja u Tirani, na marginama samita Evropske političke zajednice.
Sporazum, predstavljen kao investicioni ciklus od šest milijardi evra, ima za cilj da ojača bilateralne veze u oblasti ekonomskog razvoja (finansiranje infrastrukture), bezbednosti i odbrane (jačanje saradnje u borbi protiv neregularnih migracija i mreža trgovine ljudima) i trgovine (promocija zajedničkih ekonomskih interesa i demokratskih vrednosti).
Mickoski je hvalio sporazum, navodeći da će doneti nova radna mesta i transformativni napredak, dok je Starmer istakao ulogu dogovora u produbljivanju odnosa Velike Britanije i Severne Makedonije i suočavanju sa regionalnim izazovima.
Međutim, netransparentnost sporazuma podstakla je medijske spekulacije o skrivenim odredbama, posebno u vezi sa migracijom, i doprinela uznemirenju makedonske javnosti, piše EUalajv u tekstu „Britanski migrantski kampovi u Severnoj Makedoniji: razdvajanje činjenica od fikcije“.
Glasine o britanskim kampovima u Severnoj Makedoniji pojavile su se posle medijskih navoda da Velika Britanija na Zapadnom Balkanu istražuje mogućnosti za uspostavljanje „centara za povratak“ kako bi u njih slala neregularne migrante i olakšala njihov povratak u zemlju porekla.
Kampovi, za koje se navodi da bi bili formirani po uzoru na italijanske centre za migrante u Albaniji, koji godišnje prime do 36.000 tražilaca azila, teoretski bi ublažili pritisak na britanski imigracioni sistem.
Prema navodima pojedinih britanskih medija, London pregovara sa do devet vlada, uključujući šest zapadnobalkanskih (Srbija, Kosovo, Albanija, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora), sa ciljem rešavanja problema ilegalne migracije.
Albanija je, međutim, odbacila mogućnost da prihvati britanske kampove za migrante, a premijer Edi Rama je prioritet dao sporazumu sa Italijom. Italijanski model omogućava zadržavanje migranata u albanskim kampovima radi repatrijacije, čak i za tražioce azila. Taj presedan je podstakao spekulacije o sličnim aranžmanima na drugim mestima, poput Severne Makedonije, iako za to nema dokaza.
Spekulacije su dobile na snazi zbog učešća Severne Makedonije u Zajedničkoj radnoj grupi za migracije, u kojoj su i Albanija i Kosovo, fokusiranoj na suzbijanje neregularnih migracija. Cilj radne grupe je razbijanje mreža trgovine ljudima i poboljšanje bezbednosti granica, što ne uključuje uspostavljanje objekata za smeštaj migranata.
Za sada, međutim, nema verodostojnih dokaza koji bi podržali tvrdnje o otvaranju britanskih kampova za migrante u Severnoj Makedoniji, navodi briselski portal.
Vladajuća makedonska stranka VMRO-DPMNE, koju predvodi Mickoski, optužila je medije za širenje dezinformacija i u fokus stavila investicije vredne šest milijardi evra, predviđene sporazumom.
Ta partija je odbacila tvrdnje o kampovima za migrante kao „apsurdne i zlonamerne dezinformacije“. Mickoski je rekao da nije bilo razgovora o kampovima, a to je kazao i britanski ambasador u Skoplju, navodeći da su ekonomska i bezbednosna saradnja u fokusu sporazuma.
Zapadni Balkan je i dalje glavna tranzitna ruta, a britansko Ministarstvo spoljnih poslova navodi da je preko tog regiona bilo 22.000 ulazaka migranata u Evropu u 2024. godini.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com