Hirošima obeležava 80 godina od eksplozije atomske bombe koju su na taj grad bacile SAD

U Hirošimi je obeleženo 80. godišnjica američkog bacanja atomske bombe na taj grad, a poslednji preživeli su izrazili nezadovoljstvo zbog rastuće podrške svetskih lidera nuklearnom oružju.

Bombardovanje Hirošime 6. avgusta 1945. godine razorilo je grad i ubilo 140.000 ljudi. Druga bomba bačena samo tri dana kasnije na Nagasaki ubila je još 70.000 ljudi. Japan je bezuslovno kapitulirao 15. avgusta, okončavši tako Drugi svetski rat i skoro pola veka svoje agresivne vojne politike u Aziji.

Oko 55.000 ljudi, uključujući predstavnike 120 zemalja prisustvovalo je ceremoniji. Minut ćutanja održan je dok je zvono mira zazvonilo u 8:15 ujutru, tačno u vreme kada je američki B-29 bacio bombu na grad.

Japanski premijer Šigeru Išiba, gradonačelnik Hirošime i drugi zvaničnici položili su cveće, a desetine belih golubova, simbola mira, pušteno je nakon govora gradonačelnika.

Nekoliko sati pre zvanične ceremonije, preživeli i njihove porodice odali su počast žrtvama u Memorijalnom parku mira, blizu epicentra nuklearne eksplozije.

S obzirom na to da broj preživelih brzo opada i njihova prosečna starost sada prelazi 86 godina, godišnjica se za mnoge od njih smatra poslednjom prilikom da podele svoja sećanja.

„Za 10 ili 20 godina neće ostati niko da prenese ovo tužno i bolno iskustvo“, rekao je Minoru Suzuto, 94-godišnji preživeli. „Zato želim da podelim svoju priču koliko god još mogu“, rekao je on.

Neki preživeli su rekli da su razočarani nedavnom izjavom predsednika Donalda Trampa kojim je opravdao napad Vašingtona na Iran u junu upoređujući ga sa atomskim bombardovanjem Hirošime i Nagasakija, kao i blagim odgovorom japanske vlade.

„To je smešno“, rekao je Kosei Mito, 79-godišnji bivši srednjoškolski nastavnik koji je bio izložen zračenju dok je još bio u majčinoj utrobi. „Ne mislim da možemo da se rešimo nuklearnog oružja sve dok to opravdava izvršilac“.

Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui upozorio je na sve veće prihvatanje vojnog gomilanja i upotrebe nuklearnog oružja za nacionalnu bezbednost tokom ruskog rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku, gde SAD i Rusija poseduju većinu nuklearnih bojevih glava.

Pozvao je mlađe generacije da shvate da takve pogrešne politike mogu izazvati potpuno nehumane posledice po njihovu budućnost.

Japanska vlada je odbila zahtev preživelih da potpišu Sporazum o zabrani nuklearnog oružja, ili da prisustvuju njegovim sastancima kao posmatrači. Macui je u svom govoru je pozvao japansku vladu da potpiše i ratifikuje sporazum o zabrani nuklearnog oružja.

Išiba je u govoru ponovio obećanje svoje vlade da će se zalagati za svet bez nuklearnog oružja, ali nije pomenuo sporazum i ponovo je naznačio podršku svoje vlade posedovanju nuklearnog oružja radi odvraćanja od ratnih namera.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš u saopštenju koje je pročitao Izumi Nakamicu, zamenik generalnog sekretara UN i visoki predstavnik za pitanja razoružanja, naglasio je važnost prenošenja svedočenja preživelih i poruke mira i dodao: „Sećanje na prošlost znači zaštitu i izgradnju mira danas“.

U blizini čuvene Kupole atomske bombe u Hirošimi okupilo se više od 200 demonstranata, noseći plakate i zastave sa porukama poput „Ne nuklearnom naoružanju, stop ratu“ i „Oslobodite Gazu! Zaustavite genocid“. Lokalna policija je saopštila da su dve osobe uhapšene.

(Beta)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com