Bivši ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić ukazao je da Kina i Evropska unija imaju posebnu odgovornost i potencijal da doprinesu stvaranju novog, stabilnijeg okvira saradnje i ocenio da bi ovonedeljni samit dve strane u Pekingu mogao da bude važna prekretnica u tom pogledu.
U autorskom tekstu za Kinesku medijsku grupu (CMG), uoči jučerašnjeg samita EU-Kina u Pekingu, Jeremić je naveo da je skup prilika da se, umesto produbljivanja podela, otvore kanali dijaloga i izgrade temelji partnerstva zasnovanog na uzajamnom interesu, poverenju i odgovornosti prema budućnosti čovečanstva.
„Evropski lideri nalaze se pred ključnim pitanjem: kako stabilizovati stanje i istovremeno obezbediti kapacitete za budućnost? Odgovor se, između ostalog, krije u redefinisanju odnosa s Kinom. Kao druga najveća ekonomija sveta i tehnološka supersila, Kina je nezamenljiv partner za EU, posebno u oblasti tehnologija vezanih za održivost i zelenu tranziciju, koja ostaje strateški prioritet Unije“, navodi Jeremić.
Naveo je da Evropa ne može da ostvari ambiciozne klimatske ciljeve bez pristupa ključnim tehnologijama i resursima, a da je Kina globalni lider u nizu segmenata – od proizvodnje solarnih panela i baterija do razvoja električnih vozila i infrastrukture za obnovljive izvore energije.
„Uz to, evropska industrijska baza je ugrožena kao kolateralna šteta trgovinskog nadmetanja između Kine i SAD, naročito u vezi s uvozom kritičnih minerala. Evropa nema luksuz da pasivno posmatra ishode procesa na koje ima malo ili nimalo uticaja“, napisao je Jeremić, predsednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD).
Dodao je da je neophodno pronaći način za saradnju s Kinom koji će biti stabilan i otporan na spoljne turbulencije, jer je to jedini put da evropska privreda ostane konkurentna u decenijama koje dolaze.
„Svet se sve jasnije oblikuje kao multipolaran, a Evropa mora pronaći svoje mesto u njemu – ne kao objekat tuđih odluka, već kao samostalni globalni akter koji raspolaže ogromnim tržišnim i demografskim potencijalom. To zahteva mudrost, pragmatizam i autonomnu politiku u odnosu na sve velike sile i svetske izazove“, ukazao je.
Jeremić, bivši predsedavajući Generalne skupštine UN, navodi i da je nedavno postignut konsenzus o povećanju izdataka za odbranu značajan korak ka strateškoj otpornosti, ali da otvara i ozbiljna pitanja.
„U situaciji kada Rusija nastavlja s politikom masivnog jačanja vojnih kapaciteta, što sve više poprima karakter ratne ekonomije, evropsko oružano prestrojavanje nosi rizik dugotrajnog antagonizma na sopstvenim granicama. Pitanje budućnosti odnosa dve de facto ratne ekonomije, EU i Rusije, danas deluje složenije nego ikada od završetka Hladnog rata“, piše Jeremić.
Dodaje da uprkos svemu postoji nada da će preovladati razum i da će vodeći akteri globalne politike ponovo početi da traže zajednička rešenja za zajedničke probleme.
„Klimatske promene, regulacija novih tehnologija i oblikovanje pravila globalne ekonomije izazovi su koji prevazilaze mogućnosti bilo koje zemlje ili bloka da deluje samostalno. Ako se propusti šansa za saradnju, rizikujemo nove sukobe i globalne krize koje će ugroziti prosperitet budućih generacija“, naveo je Jeremić.
On je naveo da se samit Evropske unije i Kine održava u trenutku najvećih međunarodnih neizvesnosti od kraja Hladnog rata, kada rat u Ukrajini i dalje nema na vidiku političko rešenje, i kada su tenzije na Bliskom istoku eskalirale do tačke koja ugrožava stabilnost celog regiona.
„Istovremeno, trgovinske napetosti između Kine i SAD generišu domino-efekte širom sveta, a Evropa trpi značajne ekonomske posledice promena u tarifnom režimu. U takvom ambijentu, stari oslonci globalne stabilnosti slabe, a nova pravila još nisu uspostavljena. To stanje produžene geopolitičke recesije deluje kao konstanta u doglednoj budućnosti“, ocenjuje Jeremić.
Ukazao je da se Evropska unija suočava s brojnim unutrašnjim i spoljnim izazovima koji je stavljaju na istorijsku prekretnicu – „prekid ekonomskih odnosa s Rusijom drastično je promenio energetsku sliku kontinenta, dok zaostatak u tehnološkoj trci u odnosu na SAD i Kinu postaje sve uočljiviji“.
„Globalna konkurentnost evropske privrede je dovedena u pitanje, a socijalni nemiri prete da dodatno oslabe koheziju evropskih društava. Migracioni pritisci ostaju snažni, dok političke snage s margina – i levice i desnice – sve ozbiljnije podrivaju višedecenijski konsenzus na kojem je počivala evropska stabilnost“, naveo je Jeremić u autorskom tekstu za CMG.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com