Evropska unija će nastaviti da podržava zemlje Zapadnog Balkana u sprovođenju reformi na putu ka članstvu, navodi se u zaključcima Evropskog saveta, uz isticanje da je proširenje proces zasnovan na zaslugama i da je reverzibilan.
Lideri EU su kasno sinoć na svom samitu u Briselu usvojili zaključke o Bliskom istoku, odbrani i bezbednosti, migracijama, konkurentnosti, energetici i drugim pitanjima, ali nije postignut dogovor o novom paketu sankcija Rusiji, dok je izjavu o Ukrajini podržalo 26 od 27 zemalja.
O Zapadnom Balkanu u zaključcima piše da će Unija nastaviti da blisko sarađuje sa zemljama regiona i da će podržati njihove reformske napore.
„Evropski savet ostaje posvećen unapređenju postepene integracije između EU i regiona tokom samog procesa proširenja na reverzibilan i na zaslugama zasnovan način. Budućnost Zapadnog Balkana je u EU“, piše u zaključcima.
Lideri EU su u izjavi o Ukrajini, koju su podržale sve članice osim Mađarske, pozvali na povećanje vojne pomoći Ukrajini i izrazili podršku njenom nastojanju da se pridruži Uniji.
U tekstu se kaže da je važno isporučiti Ukrajini više sistema protivvazdušne odbrane i sisteme protiv dronova i municije velikog kalibra, kao da je potrebno podržati njenu odbrambenu industriju i produbiti njenu saradnju i integraciju s evropskom odbrambenom industrijom.
EU će takođe nastaviti da pruža Ukrajini finansijsku pomoć, a ove godine daće 30,6 milijardi evra, od kojih je 10,5 milijardi već isplaćeno.
Unija „ostaje nepokolebljiva u svojoj podršci putu Ukrajine ka članstvu u EU“, piše u dokumentu, uz pohvale reformama koje je zemlja sprovela „u izuzetno zahtevnim okolnostima“.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je na konferenciji posle samita rekla da je Ukrajina ispunila uslove i da je zaslužila da otvori prvi klaster u pristupnim pregovorima.
Evropski savet je pozvao „potpuni, bezuslovni i hitni prekid vatre“ i pozvao Rusiju da „pokaže stvarnu političku volju da okonča agresivni rat, da pristane na takav prekid vatre i da se uključi u smislene pregovore“, navodi se u tekstu.
Takođe se traži da Savet EU usvoji novi paket sankcija Rusiji, posebno mere protiv ruske „flote iz senke“ kojima Moskva zaobilazi do sada uvedene sankcije.
Premijer Slovačke Robert Fico je u četvrtak izjavio da neće podržati sankcije i da će zahtevati odlaganje glasanja dok se ne reše zabrinutosti Slovačke u vezi s obustavom isporuka ruskog gasa posle 2027. godine.
Evropski savet je u zaključcima o smanjenju energetske zavisnosti istakao važnost sigurnosti snabdevanja, pristupačnosti i pravne sigurnosti i „rešavanja zabrinutosti država članica u duhu solidarnosti“, kako bi se osigurali ekonomski održivi alternativni energetski tranzitni pravci, „posebno imajući u vidu specifičnosti zemalja bez izlaza na more“.
„Evropski savet poziva Komisiju da podrži države članice kad je reč o odgovoru na te zabrinutosti i pozdravlja proces o kojem su se dogovorile Komisija i Slovačka, istovremeno pozivajući druge države članice da, prema potrebi, podrže dogovorene ciljeve“, navodi se u tekstu.
Lideri EU su osudili tešku humanitarnu situaciju u Gazi, neprihvatljiv broj civilnih žrtava i veliku glad, pozivajući na hitan prekid vatre i bezuslovno oslobađanje svih talaca.
„Evropski savet poziva Izrael da u potpunosti ukine blokadu Gaze, da omogući hitan, nesmetan pristup i kontinuiranu distribuciju humanitarne pomoći u Gazi“, navodi se u zaključcima.
U tekstu se kaže i da Evropski savet „prima k znanju“ izveštaj u kojem se navodi da postoje znaci da Izrael svojim akcijama u Gazi krši obaveze u vezi s ljudskim pravima iz sporazuma kojim se regulišu odnosi EU i Izraela.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta je na konferenciji rekao da je u Gazi humanitarna situacija katastrofalna i da se krše ljudska prava.
„To je neprihvatljiva situacija. Naši ministri spoljnih poslova će razgovarati o sledećim koracima u julu“, rekao je Košta, dodajući da EU u međuvremenu mora da se uključi u otvoren dijalog s Izraelom da bi se izašlo iz krize.
Evropski savet je pozdravio prekid vatre u ratu Izraela s Iranom i pozvao na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava, ali je ukazao da Iranu nikada ne sme biti dozvoljeno da razvije nuklearno oružje.
„EU će nastaviti da doprinosi svim diplomatskim naporima za smanjenje tenzija i postizanje trajnog rešenja za iransko nuklearno pitanje, što se može postići samo putem pregovora“, istakli su lideri.
U delu o odbrani i bezbednosti piše da „Evropa mora postati suverenija, odgovornija za sopstvenu odbranu i bolje opremljena da deluje i da se nosi sa neposrednim i budućim izazovima i pretnjama autonomno i koordinisano“.
Evropski savet je istakao da je potrebno nastaviti značajno povećanje izdvajanja za evropsku odbranu i bezbednost, podsećajući na obavezu koje su zemlje EU, koje su i članice NATO, preuzele na samitu u Hagu u pogledu povećanja izdvajanja na pet odsto BDP-a.
Takođe je ukazano na značaj agregacije potražnje, harmonizacije zahteva, standardizacije i zajedničkih nabavki, kao i dalje integracije evropskog tržišta odbrane širom Unije.
Prema rečima Košte, potrebno je investirati racionalnije i efikasnije, izgradnjom zajedničkog evropskog odbrambenog sistema koji će odvratiti agresiju.
Evropski savet je takođe podržao predlog Evropske komisije da Bugarska uvede evro 1. januara 2026. godine i pozvao Savet EU da brzo usvoji relevantne predloge Komisije.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com