Dan pobede nad faĆĄizmom i Dan Evrope
Dan pobede nad faĆĄizmom i Dan Evrope 9. maj biÄe danas obeleĆŸeni u Srbiji i ĆĄirom Evrope nizom manifestacija i odavanjem poĆĄte ĆŸrtvama Drugog svetskog rata.
Ove godine se obeleĆŸava 71. godina od zavrĆĄetka Drugog svetskog rata i 66 godina od pokretanja inicijative za stvaranje danaĆĄnje Evropske unije.
Predsednik Srbije Tomislav NikoliÄ i drugi drĆŸavni i vojni zvaniÄnici prisustvovaÄe centralnoj drĆŸavnoj ceremoniji u Zrenjaninu povodom Dana Vojske Srbije i Dana pobede u Drugom svetskom ratu, na kojoj Äe uÄestvovati viĆĄe od 1.300 pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.
Na groblju oslobodilaca Beograda u 11.30 poÄeÄe drĆŸavna ceremonija povodom Dana pobede nad faĆĄizmom koju Äe predvoditi ministar za rad zapoĆĄljavanje, boraÄka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, dok je za podne zakazan poÄetak ĆĄetnje ka Ruskom domu preko Ruzveltove ulice, Bulevara kralja Aleksandra, Doma sindikata i hotela „Moskva“.
U zemljama Evropske unije poseban znaÄaj ima Dan Evrope kao dan koji je oznaÄio prekretnicu u odnosima evropskih zemalja i otvorio put stvaranju zajednice zemalja na tom kontinentu, dok je u Rusiji teĆŸiĆĄte na proslavi Dana pobede u Drugom svetskom ratu.
Rusija Äe dan kada je 1945. godine NemaÄka kapitulirala, Äime je u Evropi zavrĆĄen Drugi svetski rat, obeleĆŸiti tradicionalnom vojnom paradom na Crvenom trgu u Moskvi.
Manifestacija „Besmrtni puk“, kojom se odaje poÄast poginulima u Drugom svetskom ratu, prvi put je 7. maja odrĆŸana u glavnom radu Kine, Pekingu, blizu Ruskog kulturnog centra. Komemorativni marĆĄ organizovan je i u brojnim drugim gradovima Evrope i sveta.
U Parizu, francuski predsednik Fransoa Oland je u nedelju, 8. maja povodom godiĆĄnjice zavrĆĄetka Drugog svetskog rata u Evropi predvodio ceremoniju koja je poÄela polaganjem venca na spomenik Ć arlu de Golu, bivĆĄem predsedniku i lideru francuskog pokreta otpora tokom Drugog svetskog rata.
Dan Evrope, 9. maj, ustanovljen je kao dan seÄanja na deklaraciju francuskog ministra spoljnih poslova Roberta Ć umana iz 1950. godine, koja se smatra prvim zvaniÄnim korakom u nastajanju EU.
Deklaracija je bila predlog bivĆĄim neprijateljima, Francuskoj i NemaÄkoj, da uspostave organizaciju koja Äe zajedniÄki upravljati njihovim industrijama uglja i Äelika, kako se rat u Evropi nikada ne bi ponovio. Predlog je doveo do stvaranja Evropske zajednice za ugalj i Äelik 1951. godine, prethodnice Evropske ekonomske zajednice, odnosno danaĆĄnje EU.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.