Opasan poriv zbog koga Srbi u miru ginu kao da je rat (video)

Samo u poslednja dva meseca na putevima u Srbiji poginulo je 100 ljudi. Prema proceni Komiteta za bezbednost saobracฬaja, do kraja godine, ukoliko se sadaลกnji trend nastavi, ลพivot bi moglo izgubiti ฤak 600 ljudi. Dakle, Srbija cฬe ostati bez jednog vecฬeg sela. Kao da je rat.

Komitet je izneo ovu crnu statistiku jer smatra da je danak nesprovoฤ‘enja sistemskih mera i da je neophodno hitno krenuti u jaku kampanju, koja cฬe uticati na promenu svesti vozaฤa i peลกaka.

Sputnjik se prikljuฤuje ovom apelu. Ugostili smo Milana Boลพovicฬa iz Komiteta za bezbednost saobracฬaja i psihologa Aleksandru Jankovicฬ, sa kojma smo probali da odgovorimo na pitanje zaลกto smo toliko nemarni prema svom i ลพivotima drugih i ลกta moลพemo da promenimo kako bi se manje ginulo.

Opasan trkaฤki poriv

Uobiฤajeno je da u letnjim mesecima strada vecฬi broj ljudi. Aleksandra Jankovicฬ kaลพe da na ฤinjenicu da tokom leta strada viลกe ljudi utiฤu vremenski uslovi, ali i dodaje da je vreme godiลกnjih odmora dodatni razlog. Viลกe i ฤeลกcฬe se putuje, koncentracija uฤesnika u saobracฬaju se povecฬa nekoliko puta u odnosu na vansezonske mesece, kaลพe ona.

โ€žDeo vozaฤa nema potrebno iskustvo za voลพnju na velikim relacijama, jer vecฬi deo godine voze po svom gradu. Imaju utisak da sve dobro prepoznaju, da cฬe se snacฬi u svakoj situaciji. Jako je vaลพno i ลกto vecฬina misli da cฬe ih โ€™maลกina izvucฬiโ€˜. Posebno mlaฤ‘i vozaฤi sa โ€™napucanimโ€˜ automobilima ne shvataju da ne postoji takva maลกina koja moลพe izvucฬi nedovoljno veลกtog vozaฤa, posebno sa izmenjenim stanjem svesti ili imaju trkaฤke poriveโ€œ, kaลพe Jankovicฬeva.

Jurnjava za liฤni rekord

Ona dodaje da se u kliniฤkoj praksi srecฬe sa ljudima koji prave liฤne rekorde: za koliko, recimo, moลพe da se stigne do Soluna, to je, kaลพe, ฤudna vrsta nove druลกtvene igrice.

Represivne mere su na maksimumu, saobracฬajna policija stalno kontroliลกe uฤesnike u saobracฬaju, mnogo viลกe nego ranije, kazne su stroge, ali vozaฤi u Srbiji, kao i peลกaci i dalje ne poลกtuju saobracฬajna pravila.

„Sve ลกto radimo treba da radimo zbog sebe, ne zato ลกto cฬe nas policajac videti i kazniti“, kaลพe Milan Boลพovicฬ iz Komiteta za bezbednost saobracฬaja.
Milan Boลพovicฬ podsecฬa da je novi Zakon o bezbednosti saobracฬaja donet 2009. godine zamenio prethodni star 30 godina. Uvedeni su kazneni poeni, drugaฤije kazne, nova prava i obaveze za upravljaฤe putevima, definisani mladi vozaฤi i druge grupe koje raniji zakon nije prepoznavao. Sve novine preuzete su iz drลพava sa dobrom praksom i prilagoฤ‘ene naลกim uslovima, kaลพe Boลพovicฬ.

โ€žNaredna 2010. godina je bila bezbedna, ali zato ลกto smo prethodno imali ozbiljnu, pojaฤanu medijsku kampanju o novom Zakonu i kaznenoj politici, pravima i obavezama svih uฤesnika u saobracฬaju. Do marta proลกle godine nismo imali bitne promene, tada je Zakon dopunjen, povecฬane su kazne. Na taj naฤin su promenjeni i neki elementi koji nisu bili primenjivi. Dobili smo i Nacionalnu strategiju o bezbednosti saobracฬaja 2015, koja je ureฤ‘ena po svim preporukama Ujedinjenih nacijaโ€œ, podsecฬa Boลพovicฬ.

Te preporuke su, prema njegovim reฤima, definisale naฤin uspostavljanja stabilnog sistema upravljanja bezbednoลกcฬu saobracฬaja, odnosno pokazali da se i tom oblaลกcฬu moลพe upravljati. Jedan od stubova jeste menadลพment koji posmatra ceo sistem po vertikali, od vrha drลพave do najsitnijeg sistema neke transportne organizacije ili preduzecฬa. Cilj je, kako kaลพe Boลพovicฬ, da se vozaฤka kultura i svest permanentno povecฬavaju.

Peลกaฤi kao kamikaze

Isto se odnosi i na peลกake, koji se, prema reฤima Jankovicฬeve, ponaลกaju veoma ฤudno, gotovo kao kamikaze, prelaze ulice sa viลกe traka bez ikakve svesti da to moลพe biti opasno.

Ove godine su se na beogradskim ulicama, ali i trotoarima pojavili i elektriฤni trotineti. Opasnost su i za vozaฤe i za peลกake, a Zakon ih ne prepoznaje u dovoljnoj meri. Naลกa goลกcฬa primecฬuje povecฬan sebiฤluk, egocentrizam vozaฤa koji se ogleda u nepropuลกtanju drugih, bez obzira ลกto ih na sledecฬem semaforu ฤeka crveno svetlo, pa svakako necฬe uลกtedeti vreme i brลพe sticฬi do planiranog odrediลกta.

Bahate vozaฤe vidimo najฤeลกcฬe kao neke opasne tipove u dobrim kolima, ali svedoci smo da vecฬina, kada sedne u tu zatvorenu metalnu kutiju, doลพivi neku transformaciju. Urlaju i psuju i oni koji nikada ne psuju. Na naลกe pitanje ลกta pokrecฬe agresiju i otkud toliki adrenalin, mocฬ koju vozaฤi, najฤeลกcฬe muลกkarci, osete za volanom, Jankovicฬeva kaลพe:

„Pojedini vozaฤi imaju izvesne probleme, frustracije, koje dovode do toga da nadvlada takmiฤarski poriv, posebno ako nemaju najbolji auto“, kaลพe kliniฤki Aleksandra Jankovicฬ.

โ€žPonaลกanje u saobracฬaju je svojevrstan Rorลกarhov test za mnoge ljude. Brojni su primeri takozvanih smirenih, vrlo kontrolisanih ljudi, a kada uฤ‘u u automobil, ne moลพete da verujete u ลกta se pretvaraju. Oฤigledno imaju izvesne probleme, frustracije, koje dovode do toga da nadvlada takmiฤarski poriv, posebno ako nemaju najbolji auto. Oni moraju da preteknu sveโ€œ, kaลพe naลกa sagovornica.

Halo, jeste li se sudarili pre ili posle mosta…

Boลพovicฬ, saobracฬajni inลพenjer koji se bavi i veลกtaฤenjem, istiฤe da je jedna od preporuka UN i ureฤ‘enje sistema koji treba da deluje nakon saobracฬajne nesrecฬe. Prvo se spasava ลพivot, to znaฤi ลกto brลพi dolazak na lice mesta, pruลพanje prve pomocฬi i transportovanje do bolnice. Idealno vreme dolaska Hitne pomocฬi je 15 minuta. Meฤ‘utim, kod nas โ€žzlatni satโ€œ ฤesto ne traje toliko, istiฤe Boลพovicฬ.

โ€žฤŒest primer ลพalbi povreฤ‘enih u nezgodama jeste most na delu puta prema ล idu, ฤini mi se izmeฤ‘u Rume i Sremske Mitrovice, gde postoji diskusija oko toga ฤija je nadleลพnost na tom mostu. Kada povreฤ‘eni pozove Hitnu pomocฬ, oni ga pitaju da li je pre mosta, posle mosta ili na njemuโ€œ, priฤa Boลพovicฬ i dodaje da je reฤ o ljudima koji su u tom trenutku krvarili, nisu mogli da stoje na nogama.

Gosti Sputnjika su saglasni da nam treba kolektivno osveลกcฬenje da bismo saฤuvali najdragocenije ลกto imamo, a to znaฤi da ne treba da se oslanjamo na dovitljivost, vecฬ da razmiลกljamo o sebi.

โ€žSve ลกto radimo treba da radimo zbog sebe, ne zato ลกto cฬe nas policajac videti i kazniti, vecฬ da ni na koji naฤin ne doprinesemo problemima u kojima mi ili neko drugi moลพe stradatiโ€œ, poruฤuje Boลพovicฬ.

(Senka Miloลก, Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com