U trendu

Otkriven spomenik despotu Stefanu Lazareviću

BEOGRAD – Spomenik despotu Stefanu Lazareviću svečano je danas otkriven na skveru između ulica Gundulićev venac, Drinčićeve, Palmotićeve i Bulevara despota Stefana, u okviru manifestacije „Dani Beograda“.

Spomenik, koji je visok četiri metra bez postamenta, otkrili su ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević i predsednik opštine Stari grad Radoslav Marjanović.

Selaković je rekao da je danas praznik za Beograd i da je otkriven spomenik jednom od najsjajnijih vladara srpske srednjovekovne epohe – velikom ratniku, državniku, pravniku, diplomati, pokloniku umetnosti, a i samom književniku i umetniku.

„Čoveku kome dugujemo da u budućnosti mnogo više o njemu govorimo i otkrivamo skrivene strane njegove ličnosti, a one su skrivene samo odsustvom želje ljudi da nešto o njemu saznaju“, rekao je Selaković.

Podsetio je da je despot Stefan Lazarević od ugarskog kralja Žigmunda izborio grad Beograd i od jedne pogranične ugarske varoši napravio „kapiju Balkana, najvažniji grad ovog dela Evrope“.

Selaković je rekao da je Srbija, zahvaljujući mudroj poltiici despota Stefana Lazarevića, procvetala i da su u nju dolazili umetnici, mislioci, filozofi toga doba, prve polovine 15. veka.

Dodao je da je despot Stefan Lazarević Beograd počeo da čini velikim i sjajnim gradom i da je u njegovo vreme Beograd prvi put postao prestonica.

„Danas, na početku treće decenije 21. veka ne treba nam drugi putokaz nego putokaz despota Stefana Lazarevića, našeg svetitelja, vladaoca kome smo danas ovde podigli spomenik sa željom da prosvetimo sve one među nama koji o njemu ne znaju dovoljno“, naglasio je Selaković.

Onima koji kritikuju spomenik despotu Stefanu Lazareviću, poručio je da prvo sami pogledaju šta su uradili za Beograd.

„Uveren sam da ćemo u vremenu pred nama, upravo u Beogradu, mnogim našim velikim ljudima, piscima, pesnicima, državnicima, znamenitim Srbima, ali i Srpkinjama biti u prilici da podižemo ovakva divna znamenja i da svaki deo našeg prelepog grada postane još lepši time što će biti ukrašen spomenikom koji će biti naše malo oduženje onima koji su čitav svoj život posvetili Srbiji“, rekao je Selaković.

Vesić je podsetio da danas slavimo dan kada je 1867. godine knez Mihailo Obrenović od Ali Riza-paše dobio ključeve grada, čime je Beograd ponovo postao srpski grad posle više vekova ropstva i borbe za slobodu.

„Kao što je Beograd 1867. godine postao srpski grad, danas podizanjem spomenika despotu Stefanu Lazareviću, koji je Beograd još početkom 15. veka proglasio srpkom prestonicom, slavimo i srpski srednji vek, a to je nešto što je posebno značajno“, rekao je Vesić.

Naveo je da je podizanje spomenika Stefanu Nemanji na Savskom trgu vratilo srednji vek među kolektivno pamćenje Srba i dodao da danas desetine gradova u Srbiji žele da podignu spomenik nekome od Nemanjića, onima koji su zaslužni za njihove gradove.

„Srpski srednji vek jedan je od najznačajnijih i najblistavijih trenutaka koje smo imali u istoriji. Do skoro smo se ponašali kao da srpski srednji vek nije postojao, ali je ove godine sa tim prekinuto podizanjem spomenika prvo Stefanu Nemanji, a sada i despotu Stefanu Lazareviću“, rekao je Vesić.

Komentarišući primedbe o spomeniku despotu Stefanu Lazareviću, Vesić kaže da razume primedbe koje se odnose na izgled spomenika jer svako ima pravo na svoje viđenje umetničkog dela, a kada su u pitanju primedbe o ceni spomenika, naveo je da spomenik košta ukupno oko 18,2 miliona dinara, od čega oko 3,2 miliona iznosi honorar dat vajaru i oko 15 miliona vajanje spomenika.

Na osnovu ugovora koji je Grad Beograd potpisao sa vajarom i livnicom za izradu spomenika „Braća Jeremić“, u koje je Tanjug imao uvid, 3.236.245,96 dinara iznosi honorar dat vajaru, a 15.002.400,00 dinara izrada spomenika.

Spomenik despotu Stefanu Lazareviću urađen je prema idejnom rešenju vajara Svetomira Arsića Basare.

Despot Stefan Lazarević predstavljen je sa mačem u desnoj ruci, u levoj drži knjigu, a na grudima ima krst.

Događaju su, između ostalih, prisustvovali pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović, glavni gradski urbanista Marko Stojčić, zamenica predsednika Skupštine grada Andrea Radulović, gradski sekretar za kulturu Ivan Karl i direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Olivera Vučković.

U Beogradu već postoji spomenik despotu Stefanu Lazareviću, jednoj od najvažnijih ličnosti srpske istorije, a nalazi se na platou Gornjeg grada Beogradske tvrđave i delo je vajara Nebojše Mitrića.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.