U trendu

Američka NVO „brine“ zbog novog Grenelovog imenovanja

NJUJORK – Neprofitna američka organizacija „ProPublica“, sa sedištem u Njujorku, ocenjuje, povodom imenovanja Ričarda Grenela za v.d. šefa Nacionalne obaveštajne službe SAD, da bi on mogao da bude izložen ucenama zbog ranijih konsultantskih poslova, koje je obavljao pre nego što je angažovan u administraciji SAD.

Ova istraživačka mreža, koja je inače dobila pet Pulicerovih nagrada, navodi da je Grenel svojevremeno radio kao konsultant za moldavskog političara Vladimira Plahotnjuca, kojeg su SAD kasnije optužile za korupciju.

Grenel je, kako se navodi, jedno vreme bio vlasnik konsultantske firme za javne poslove „Capitol Media Partners“.

„ProPublica“ tvrdi, pozivajući se na finansijske izveštaje koje je Grenel podneo kada je postao ambasador, da je jedan od klijenata te firme bio Artur Finkelštajn, sada već preminuli republikanski politički konsultant, čiji su klijenti bili i premijeri Izraela i Mađarske, Benjamin Netanijahu i Viktor Orban, a Grenel je, prema neimenovanoom izvoru, radio kao medijski konsultant za klijente u istočnoj Evropi, među kojima je bio Plahotnjuc.

U članku, koji potpisuje Ajzak Arnsdorf, navodi se da je Plahotnjucu zabranjeno da uđe u SAD, u skladu sa sankcijama protiv korupcije, koje je prošlog meseca uveo Stejt department.

Kako navodi autor, pozivajući se na snimke i intervjue, Grenel, koji je i američki ambasador u Nemačkoj i specijalni izaslanika predsednika Donalda Trampa za pregovore Beograda i Prištine, napisao je 2016. godine nekoliko članaka u kojima je, kako kaže, branio Plahotnjuca, a nije to registrovao u skladu sa Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA), kojim se to uglavnom zahteva od ljudi koji u SAD obavljaju neki posao u ime stranih političara.

Reč je, dodaje se, o istom zakonu koji su bivši menadžer kampanje predsednika SAD Donalda Trampa, Pol Manafort, i bivši zamenik menadžera kampanje Rik Gejt, prekršili.

Nije, međutim, jasno, napominje „ProPublica“, da li su ti članci direktno bili deo Grenelovog plaćenog konsultantskog rada za Plahotnjuca.

Organizacija prenosi i navode advokata u pravnoj firmi „Caplin & Drysdale“ Metju Sandersona, koji daje savete ljudima o tome kako da postupaju u skladu sa FARA, da bi, prema tom zakonu, neplaćen rad takođe morao da bude prijavljen, ukoliko je njime rukovodio ili od njega imao korist strani političar.

S druge strane, Krek Igl, advokat u firmi „Arent Fox“, koji je, kako je naveo, na pitanja „ProPublica“ odgovorio u ime Grenela, ukazao je da Grenel nije morao da se registruje u skladu sa zakonom FARA, „jer nije radio prema instrukcijama strane vlasti“.

Igl kaže da Grenel nije bio plaćen da napiše te priče i da nije radio ni za koga, sem za sebe, kao i da se „zalagao za ideal prozapadne političke stranke, koja se pojavila“.

„ProPublica“ navodi da bi neprijavljen rad za stranog političara obično predstavljao problem za svakoga ko se prijavi za pravo na pristup poverljivim informacijama ili za posao u američkoj obaveštajnoj službi, jer bi to moglo da učini osobu podložnu stranom uticaju ili ucenama.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar