U trendu

Izraelski ministar ultranacionalista posetio svetilište u istočnom Jerusalimu

Ministar nacionalne bezbednosti Izraela ultranacionalista Itamar Ben-Gvir posetio je danas sveto mesto Brdo hrama u anektiranom istočnom Jerusalimu u vreme pojačane napetosti u odnosima sa Palesetincima.

Bila je to njegova druga poseta tom svetilištu, čestom poprištu sukoba izraelske policije i Palestinaca, otkako je postao ministar u najviše desno orijentisanoj vladi u istoriji Izraela.

Može se očekivati da će ta poseta izazvati osudu u muslimanskom svetu, navodi AP.

Ben-Gvir je rekao da je srećan što je došao na Brdo hrama, označivši to mesto najvažnijim za izraelski narod.

On je pohvalio prisustvo policije na svetilištu, ocenivši da to dokazuje ko je nadležan u Jerusalimu.

Portparol palestinskog predsednika Nabil Abu Rudejne označio je posetu izraelskog ministra očiglednim napadom na džamiju.

Ministarstvo spoljnih poslova Jordana saopštilo je da je poseta provokativan korak koji se osuđuje i opasna i neprihvatljiva eskalacija.

Poseti ministra je prethodilo obeležavanje Dan Jerusalima u četvrtak, godišnjice osvajanja istočnog Jerusalima u ratu 1967.

Stotine izraelskih nacionalista su tog dana, pre marša kroz jerusalimski Stari grad, posetile Brdo hrama.

Tokom takozvanog Marša zastave učesnici su skandirali rasističke parole protiv Arapa i muslimana.

Brdo hrama, gde su se nekada nalazili drevni biblijski hramovi, najsvetije je mesto u judaizmu.

Danas se tamo nalazi džamija Al-Aksa, treća po značaju u islamu.

Otkako je osvojen istočni Jerusalim Jevrejima je dozvoljeno da posećuju Brdo hrama, ali ne i da se tamo mole.

Ben-Gvir i pokret aktivista kojih je sve više pozivaju da se omogući veći pristup Jevrejima.

Palestinci smatraju džamiju nacionalnim simbolom i posete poput Ben-Gvirove smatraju provokativnom pretečom potencijalnog preuzimanja izraelske kontrole nad svetilištem.

Napetost na svetilištu je ranije prerastala u nasilje.

Posle posete Arijela Šarona 2000. godine, koji je tada bio lider opozicije, izbio je drugi palestinski ustanak, intifada, protiv izraelske okupacije.

Sukobi izraelskih snaga bezbednosti i palestinskih demonstranata na svetlištu i u blizini prerasli su pre dve godine u 11-dnevni rat izraelske vojske i Hamasa u pojasu Gaze.

Izrael je osvojio jerusalimski Stari grad, u kojem se nalaze sveta mesta sve tri monoteističke religije, zajedno sa preostalim delom istočnog Jerusalima, Zapadnom obalom i pojasom Gaze u ratu 1967. godine.

Palestinci planiraju da nam tim teritorijama osnuju nezavisnu državu s istočnom Jerusalimom kao glavnim gradom.

Izrael je anektirao istočni Jerusalim, što veći deo međunarodne zajednice nije priznao.

Izraelski lideri smatraju Jerusalim nepodeljenim i svojim večim glavnim gradom.

Nasilje između dva naroda pojačano je u protekloj godini i izraelska vojska skoro svake noći ulazi na okupiranu Zapadnu obalu u odgovoru na niz palestinskih napada.

Više od 250 Palestinca ubijeno je izraelskom vatrom od proleća 2022.

Oko 50 ljudi je za to vreme ubijeno u palestinskim napadima na Izraelce.

Nedavno je izbio i sukob Izraela i ekstremista u pojasu Gaze.

U izraelskim napadima iz vazduha poginule su 33 osobe, uključujući mnoge ekstremiste, ali i žene i decu, a od raketne vatre iz Gaze poginulo je u Izraelu dvoje ljudi.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.