U trendu

Klasić za zabranu i kažnjavanje veličanja ustaštva u HR

ZAGREB – Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić apsolutno je za zabranu upotrebe ustaškog pokliča „za dom spremni“ u hrvatskom javnom prostoru, kao i svako veličanje NDH-a i ustaškog režima, na šta, kako ističe, veliki uticaj ima Crkva.

Klasić je to rekao komentarišući jučerašnju izjavu vladinog izaslaika Matka Raosa u Splitu, koji je na obeležavanju godišnjice osnivanja HOS-a, rekao da „Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. aprila 1941.“.

Smatra da je Hrvatskoj potreban zakon koji bi sankcionisao takva ponašanja.

“Ovaj skup i izjave pokazuju da zbilja treba zakonsko rešenje koje će sankcionirati veličanje ustaškog režima. Nećemo mi tim ljudima promeniti mišljenje, neka u svoja četiri zida misle šta žele, ali da u javnosti ne govore takve stvari….“, naveo je Klasić i istakao da „sloboda govora nije sloboda govora mržnje, a ovo je govor mržnje”.

Istakao je da je „ovo samo manifestacija stanja koje traje već 30 godina, gde smo relativizirali mnoge stvari iz prošlosti.

„Kažu da Plenkovićevom biračkom telu smeta ukidanje pozdrava ‘za dom spremni’, kakvo je to biračko telo kojem smeta ukidanje ustaškog pozdrava? Ne mogu da zamislim da CDU, hršćanska desna stranka, ima nešto protiv ukidanja nečega što podseća na Hitlera i nacizam. A kod nas je problem kako će birači reagovati“, rekao je Klasić za zagrebačku N1 tv.

Ukazao je da osnivanje HOS-a ’90. ima veze s ustaškim režimom ’41.

Pojašnjava da je među Hrvatima i u 19. i u 20 veku bilo onih koji su smatrali da Hrvatska ne treba da bude u Austrougarskoj, Jugoslaviji, ili obrnuto.

„Ali, ovde nije izrečeno to, nego da današnje Hrvatske ne bi bilo bez 10. aprila što je direktna veza s NDH-om”, ističe Klasić i istakao da veliki uticaj na to ima Crkva, koja, kako kaže, već 80 godina ne uspeva da se suoči sa vlastitom i nacionalnom prošlošću.

Prema njegovim rečima, od sveštenika se mora čuti da ustaše nisu primer ni nacionalnog poštenja, a posebno ne hršćanskog načela.

Ističe, takođe, da ne bi smelo da se dogodi da se komemoracija iz Blajbura preseli na mesto koje se zove Svetište hrvatskih mučenika.

„Crkva mora da počne da se ponaša u skladu sa onim što propoveda“, jasan je Klasić, koji smatra da u vezi sa komemoraciom u Blajburgu u Hrvatskoj nema jedinstvenog stava, jer se, kako ističe, radi o “kalkuliaanju s hrvatskim nacionalizmom koji je očito još važna pokretačka sila na izborima”.

Smatra da je to tema koju ne treba ignorisati, već da o njoj treba razgovarati.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.