Priprema za osvajanje Arktika: London Å¡alje vojsku da bi oslabio Rusiju
Arktik je ponovo centralna tema kada je reÄ o strateÅ¡koj podeli snaga, a novu polemiku pokrenula je vest koja je doÅ¡la iz Velike Britanije â da je London u tom regionu pripremio novu odbrambenu strategiju, koja je pre svega zasnovana na reakciji na navodnu rusku pretnju.
Nova strategija cÌe, prema reÄima britanskog ministra odbrane Gavina Vilijamsona, omogucÌiti Londonu da efikasnije prati aktivnosti ruskih podmornica, ali i da se postara da oruÅŸane snage budu dobro rasporeÄene za uspeÅ¡an odgovor na svaku mogucÌu pretnju.
S tim u vezi, London je u NorveÅ¡ku poslao 800 morskih peÅ¡adinaca i specijalaca, koji cÌe saraÄivati sa vojnicima te zemlje, kao i morskom peÅ¡adijom iz SAD i Holandije, dok cÌe za pracÌenje kretanja ruskih podmornica biti koriÅ¡cÌen, izmeÄu ostalog, i avion âP-8 posejdonâ.
Grigorij Dobromelov, direktor moskovskog Instituta za primenjena politiÄka istraÅŸivanja, smatra da ovo pitanje treba razmatrati u kontekstu politiÄkih odnosa izmeÄu Rusije i Velike Britanija, pa Äak i šire â izmeÄu Rusije i NATO-a, jer London trenutno nema znaÄajnije interese na Arktiku.
Kako objaÅ¡njava, postoji Äitav niz projekata koji interesuju London, ali trenutno ne postoji nikakva potreba za finansiranjem svog vojnog prisustva na Arktiku. Ova odluka Londona je, ocenjuje Dobromelov, prvenstveno povezana sa opÅ¡tepolitiÄkim kontekstom i namerom da se odgovori Rusiji zbog njenog pojaÄanog prisustva na Arktiku.
On podsecÌa i da je Rusija u poslednjih nekoliko godina uspela da obnovi svoj vojni potencijal u regionu Arktika, buducÌi da je donedavno trend bio da se Rusija iz tog regiona povlaÄi, a baze su se jedna za drugom zatvarale.
âMeÄutim, sada je viÅ¡e nego jasno da Rusija dominira Arktikom, a tome u prilog idu i Äinjenice da je dosad otvoreno nekoliko novih vojnih baza, Å¡to i izaziva zabrinutost Alijanseâ, dodaje on.
Dobromelov upozorava i na to da cÌe meÄunarodna javnost u narednom periodu nesumnjivo biti svedok kako Velika Britanija, SAD, ali i ostali NATO partneri povecÌavaju svoje prisustvo u tom regionu kao odgovor na ruske aktivnosti.
Upitan kako cÌe se rasporeÄivanje britanskih vojnika u NorveÅ¡koj odraziti na strateÅ¡ku stabilnost na Arktiku, Dobromelov odgovara da do drastiÄnih promena necÌe docÌi jer joÅ¡ nije nastupilo vreme ozbiljnijih konflikata u tom regionu.
âOsvajanje Arktika ipak nije pitanje danaÅ¡njice, vecÌ neke dogledne buducÌnosti. Eksploatacija nafte u tom regionu je priliÄno skupa investicija, Äak i za zapadne kompanije koje na raspolaganju imaju najsofisticiraniju tehnologiju, i to pre svega zbog debljine leda. MeÄutim, postepeno cÌe se ta konfrontacija pojaÄavati, pre svega zbog sve vecÌe potrebe za severnim transportnim koridoromâ, istiÄe naÅ¡ sagovornik.
Kada je reÄ o ulozi SAD na Arktiku, Dobromelov smatra da za administraciju Donalda Trampa taj region nije prioritet. Ova tema je za njega, objaÅ¡njava on, periferna jer se Tramp prevashodno bavi ekonomskim pitanjima, dok Arktik Americi ne moÅŸe da donese brze i efikasne rezultate.
MeÄutim, na pitanje kako cÌe se to odraziti na Rusiju i da li se moÅŸe oÄekivati neki odgovor ili je aktuelna strategija Moskve dovoljna da se osigura paritet na Arktiku, Dobromelov ukazuje na to da aktivnosti Rusije u tom delu sveta nisu povezane sa trenutnim situacionim promenama politiÄkih protivnika.
Postoji strategija razvoja i vojnog prisustva na Arktiku, baÅ¡ kao i razvoja arktiÄkih tehnologija, objaÅ¡njava Dobromelov, i dodaje da se svi potezi ruskih saveznika, baÅ¡ kao i njenih protivnika, svakako uzimaju u obzir u najviÅ¡im ruskim politiÄkim krugovima, ali da nisu osnovni stimulans za odreÄene korake koji bi predstavljali odgovor na novonastalu situaciju.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.