U trendu

Sinhua: Američka istraga o ubistvima civila u Siriji 2019. licemerna i opasna

Šest meseci nakon što je jedna medijska istraga otkrila da je američka vojska prikrila vazdušni napad u Siriji 2019. godine u kojem je ubijeno desetine civila, interna istraga Pentagona, početkom ove nedelje, došla je do donekle kontradiktornog zaključka: pošto je početna vojna revizija napada bila pogrešno vođena, nije odobren disciplinski postupak.

“Da, ubili smo neke nevine civile, žene i decu… Bilo je to u jeku borbe, u magli rata”, rekao je portparol Pentagona Džon Kirbi u odbranu tog zaključka.

Hladnokrvno odbacivanje bilo kakvog krivičnog dela još jednom je pokazalo licemerje SAD, ako ne i popustljivost, prema gnusnim ratnim zločinima koje su počinile američke trupe u drugim zemljama, piše Sinhua.

U napadu u martu 2019. u blizini sirijskog grada Baguza, ubijeno je ukupno 80 ljudi, od kojih su, kako se veruje, 64 bili civili, uključujući žene i decu. To je jedan od najvećih incidenata s civilnim žrtvama u američkom ratu protiv Islamske države.

Nakon istrage Tajmsa prošlog novembra, Centralna komanda SAD, koja je nadgledala vazdušni rat u Siriji, prvi put je priznala napad.

Centralna komanda SAD je tada tvrdila da su 16 od 80 ubijenih ljudi teroristi Islamske države, a četvoro civili, a da su preostalih 60 možda bili teroristi jer i “žene i deca u Islamskoj državi ponekad uzimaju oružje”.

Prema pisanju Tajmsa, ubrzo nakon napada, advokat američkog ratnog vazduhoplovstva, Din Korsak je, kako je naveo, “verovao da je bio svedok mogućih ratnih zločina i više puta je pritiskao svoje rukovodstvo i kriminalističke istražitelje Vazduhoplovstva da reaguju”.

“Dve godine nakon napada, ne videći nikakve dokaze da nadzorna agencija nešto preduzima, pukovnik Korsak je poslao imejl Komitetu za oružane snage Senata, rekavši im da ima materijal koji je stroga tajna o kome treba da se razgovara i dodao: “Izlažem se velikom riziku vojne odmazde za slanje ovoga“, objavio je Tajms.

Stav Pentagona o sirijskom udaru 2019. je opasan. Ne samo da pokazuje slabe američke propise koji je trebalo da zaštitite sigurnost civila tokom ratova, već i dozvoljava američkim vojnicima na bojnom polju da vrše neselektivna ubistva jer znaju da se neće suočiti sa kaznom.

Ovo je najnoviji primer američkog prikrivanja i pranja sopstvenih zločina nad civilima u inostranstvu, kao i besramni pokušaj da svoje ratne huškače zaštiti od međunarodnih tribunala za ratne zločine, ocenjuje Sinhua.

Postoje brojni primeri američkog ubijanja nedužnih civila tokom raznih ratova i vojnih operacija protiv stranih zemalja. Najgnusniji zločin protiv civila koji je počinila američka vojska dogodio se u februaru 1991. godine, kada je u jednom jedinom vazdušnom napadu SAD na javno sklonište u naselju Amirijah u Bagdadu ubijeno više od 400 iračkih civila.

Najnoviji incident dogodio se prošlog avgusta, kada je u neuspelom napadu američke bespilotne letelice ubijeno 10 civila u Kabulu u Avganistanu. Nijedan američki vojnik nije kažnjen.

U dve decenije takozvanog antiterorističkog rata, američka vojska je “slučajno ubila stotine, ako ne i hiljade civila u ratnim zonama kao što su Irak, Avganistan, Sirija i Somalija“, ali su “retko konkretni ljudi smatrani odgovornima“, navodi se u izveštaju Njujork tajmsa prošlog decembra.

Sramota je, ocenjuje Sinhua, što Vašington sebe predstavlja kao globalnog šampiona zaštitnika ljudskih prava, a da pritom ne pokazuje kajanje za sopstvene ratne zločine, a čak i ulaže velike napore da prikrije istinu.

Osnovni razlog za drske i nepromišljene napade SAD na civile širom sveta proizlazi iz njihove arogancije i nepoštovanja međunarodnog prava: oni uvek veruju da su na moralnoj visini, da su njihovi zakoni superiorniji od međunarodnih zakona i da mogu da se izbore sa svakim prekršajem jer su jedina supersila, navodi kineska agencija.

Krajnje je vreme da se međunarodna zajednica udruži u potrazi za pravdom za bezbrojne nevine civile koje je ubila američka vojska; u suprotnom će se takva zverstva nastaviti u nedogled, zaključuje Sinhua.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.