„Veliki kamen“, kinesko-beloruski industrijski park oko 25 kilometara od Minska, prerastao je od 2011, kada je potpisan ugovor o njegovoj izgradnji, u moderan prostor na kojem radi više od 80 preduzeća iz više od 10 zemalja a njegova industrijska proizvodnja zadržala je uzlazni trend čak i u jeku pandemije kovida-19.
Kako piše kineska agencija Sinhua, to je samo jedan od brojnih primera kako je vizija izgradnje zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovečanstvo koju je predložio predsednik Kine Si Đinping pretvorena u stvarnost.
U današnjem svetu pogođenom velikim promenama i pandemijom kakva nije viđena sto godina, ta vodeća vizija, kako ocenjuje Sinhua, ne samo da otelotvoruje zajedničke vrednosti čovečanstva i odgovara trendu vremena, već ima i dalekosežan uticaj na prosperitet i napredak čovečanstva.
Predsednik Kine je koncept zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovečanstvo prvi put predstavio tokom posete Rusiji 2013. i od tada je o toj ideji govorio u više navrata, navodi Sinhua i podseća da je u govoru u Sedištu UN u Ženevi 2017, prioritet u izgradnji takve zajednice Si stavio na partnerstvo, bezbednost, rast, međucivilizacijsku razmenu i zdrav ekosistem.
„Činjenicu da je predsednik Si Đinping izašao sa takvom vizijom treba pozdraviti i poštovati jer je to veoma pozitivan stav prema budućnosti i prema multilateralizmu i saradnji“, rekao je za Sinhuu bivši ambasador Švajcarske u Kini Žan Žak de Dardel, koji je 2017. bio u pratnji predsednika Kine tokom posete Švajcarskoj.
Odražavajući nadu ljudi iz svih zemalja u bolji svet, pojam je obogaćen kako bi uključio izgradnju zajedničke budućnosti sa susednim zemljama, sa azijsko-pacifičkim partnerima, sa afričkim i latinoameričkim zemljama, i izgradnju zajedničke pomorske budućnosti, zajedničke budućnosti u sajber prostoru i zajednice zajedničkog zdravlja za čovečanstvo, dodaje Sinhua.
Sinhua prenosi i reči profesora i šefa Katedre diplomatije na Pekinškom univerzitetu, Čang Kingmina da se taj „koncept danas razvio u sveobuhvatan sistem naučnih teorija, koji čini važan deo Si Đinpingove misli o socijalizmu sa kineskim karakteristikama za novu eru i Si Đinpingove misli o diplomatiji“.
Doprinoseći globalnom odgovoru na kovid-19, Kina, između ostalog, pretače ideje u akciju, piše Sinhua i dodaje da je kao prva zemlja koja je predložila da vakcina protiv kovida-19 bude globalno javno dobro i koja se zalaže za globalnu saradnju u vezi sa vakcinama, Kina do kraja 2021. obezbedila preko dve milijarde doza vakcina za više od 120 zemalja i organizacija, pokazujući svoj osećaj odgovornosti kao velika država.
Kina je, zajedno sa više od 30 zemalja, takođe pokrenula inicijativu za saradnju na planu vakcina protiv kovida-19 u okviru Inicijative Pojas i put, kako bi promovisala pravednu distribuciju vakcina i poboljšala dostupnost i priuštivost vakcina u zemljama u razvoju, dodaje se.
U krizi pandemije kovida-19 Kina je dala primer kako velika zemlja može da predvodi u izgradnji boljeg sveta za čitavo čovečanstvo, rekao je osnivač Centra za strateške studije odnosa Filipina i zemalja članica BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) Herman Tiu Laurel.
Sinhua podseća da je protekle godine obeleženo 20 godina od ulaska Kine u Svetsku trgovinsku organizaciju, 30 godina od pristupanja Kine Azijsko-pacifičkoj ekonomskoj saradnji, što je manifestacija integracije Kine u globalnu ekonomiju.
U jeku rasta unilateralizma i protekcionizma, Kina je napredovala u ekonomskoj globalizaciji sa otvorenošću kao obeležjem i zajedničkim prosperitetom kao vizijom, ocenila je agencija dodajući da je kao jedina velika ekonomija koja je zabeležila pozitivan rast spoljne trgovine robom 2020, Kina dala važan doprinos održavanju stabilnih globalnih industrijskih i lanaca snabdevanja i podsticanju oporavka svetske privrede.
Tokom godina, Inicijativa Pojas i put koju je predložila Kina postala je popularan međunarodni javni proizvod i najveća svetska platforma za međunarodnu saradnju, sa 141 zemljom i 32 međunarodne organizacije koje su potpisale relevantne dokumente o saradnji sa Kinom.
Od kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora do železnice Kina-Laos, od teretnog železničkog saobraćaja Kina-Evropa do luke Pirej, od železničke pruge Mombasa-Najrobi do kinesko-beloruskog industrijskog parka, postignut je napredak u nizu ključnih projekata koji se protežu preko kontinenata i doneli su značajne koristi lokalnom stanovništvu, ukazuje Sinhua.
Do 2020. kineska trgovina sa zemljama partnerima iz Inicijative Pojas i put premašila je 9,2 hiljada milijardi američkih dolara, a kineske ukupne direktne investicije u ove zemlje dostigle su skoro 140 milijardi dolara.
„Kina ima daleko najviše iskustva u projektovanju i izgradnji infrastrukture poslednjih decenija i njena posvećenost radu sa svetom u razvoju je veliki korak u popravljanju dubokih globalnih neravnoteža“, rekao je za Sinhuu predsednik fondacije Kun Robert Lorens Kun.
Da bi omogućila uravnoteženiji i održiviji globalni razvoj nakon pandemije, Kina je predložila Inicijativu za globalni razvoj, koja je dobila preporuke i podršku više međunarodnih organizacija, uključujući agencije UN i skoro 100 zemalja.
Osim toga, stupanje na snagu Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva 1. januara, kao istorijskog koraka napred u ekonomskoj globalizaciji, omogućiće regionu i celom svetu da bolje podele razvojne mogućnosti Kine.
„Moramo zauzeti pristup usredsređen na ljude i učiniti globalni razvoj pravednijim, efikasnijim i inkluzivnijim, tako da nijedna zemlja ne bude ostavljena“, naglasio je Si na 16. Samitu lidera G20 putem video linka u oktobru 2021.
Sinhua navodi da je nakon Sijevog govora 2017, koncept izgradnje zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovečanstvo ugrađen u brojne rezolucije UN.
Posvećen viziji globalnog upravljanja koje uključuje opsežne konsultacije, zajednički doprinos i zajedničke koristi, Si je pozvao sve zemlje da podrže autoritet i status Ujedinjenih nacija i rade zajedno na praktikovanju istinskog multilateralizma.
Od 1990. Kina je poslala preko 50.000 mirovnih snaga u skoro 30 mirovnih misija UN. Sada je to drugi najveći donator mirovnih operacija UN, navodi agencija i citira Hermana Liu Laurela da je Kina, od kako je povratila svoje zakonito mesto u UN „zagovarala multilateralizam u svim aspektima iu svom ophođenju sa svim regionima sveta“.
Takav multilateralni pristup pomogao je Kini da ostvari saradnju ka zajednički korisnim ciljevima i projektima, dodao je on.
Kao zemlja koja čvrsto poštuje potkrepljivanje reči delima Kina takođe promoviše međunarodnu saradnju u suočavanju sa velikim pretnjama kao što su klimatske promene i obećala je da će emisije ugljen-dioksida dostići vrhunac pre 2030. a zemlja postići neutralnost ugljen-dioksida pre 2060. godine.
Kina je, dodaje se, najavila i pokretanje fonda od 1,5 milijardi juana (233 miliona dolara) za podršku zaštiti biodiverziteta u zemljama u razvoju, što predstavlja obavezu koja gradi nadu za „život u harmoniji sa prirodom“.
„Kina se jasno promenila iz zemlje proizvodnje i potrošnje u zemlju inovacija. Globalna vizija predsednika Sija o zelenom razvoju i razvoju niskih emisija ugljenika dovršiće napredak u pretvaranju u održivu zemlju. Što je još važnije, posvećenost će se nastaviti u našim naporima da uravnotežimo čovečanstvo sa prirodom“, rekao je Lorens Lo, direktor Centra za upravljanje i održivost na Nacionalnom univerzitetu Singapura.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com