SKOPLJE – Forbs je predvideo da će 60 odsto poslova u narednih osam godina biti automatizovano, poručila je predsednica Code.org i osnivač Hour of Code Alis Štajnglas na samitu Macedonia 2025.
Ona je na panelu „Budućnost rada – Kako pripremamo naciju da uspe i da bude vodeća“ rekla da svaki novi ekonomski sistem ima svoje prednosti i nedostatke, ali da moramo da se prilagodimo tome ukoliko težimo uspehu pojedinca i društva.
Kako je istakla, u više od 180 zemalja na svetu škole su odlučile da primenjuju kompjutersko obrazovanje kako bi se pripremile sa nove promene u načinu rada i novim radnim mestima.
„U SAD ima tri miliona vozača kamiona i preko 3,3 miliona administrativaca. Šta će biti kada se pojave kamioni sa autopilotima, šta će biti kada budemo kupovali sa ekrana, umesto sa kase u radnjama“, upitala je Štajnglas i dodala da je cilj njene kompanije i organizacije da se pripreme aktuelni i budući studenti za poslove budućnosti.
Na pitanje da li će loši trendovi automatizacije negativno uticati na povečanje broja zaposlenih, ona je odgovorila na primeru američke poljoprivrede:
„Pre 100 godina, u SAD 50 odsto stanovništva je bilo na njivama i farmama, a taj broj danas je samo pet odsto. Ali, to ne znači da je preostalih 45 odsto nezaposleno, već da su se promenila radna mesta“.
Kako je naglasila, sada postoji mogućnost da se promeni radna snaga, ponuda za visoko digitalizovana radna mesta povečala se za tri puta, a radnici u tim sektorima dvostruko više su plaćeni u odnosu na ostale.
„Estonija i Letonija su prmer za to. Ali, izazov je ako radna snaga nije spremna i ne može da se suoči s tim. Postoji veliki jaz o tome kako naše studente da pripremo za radna mesta koja nisu samo radna mesta iz budućnosti već postoje i danas“, istakla je Štajnglas.
Ona kaže da se na putu usavršavanja za radna mesta iz budućnosti treba baviti obrazovanjem, inovacijama i tome kako iskoristiti inovacije za dolazeći ekonomski sistem.
Naglasila je da je 79 odsto građana Severne Makedonije povezano na internet, te da je to veći prosek čak i u poređenju sa Poljskom i Portugalijom.
„Inovativnost i obrazovanje idu ruku pod ruku. Bitno je studentima da omogučite da se izraze. Često nastavnici nisu spremni da nauče studente kako da budu kreatori, oni ih uče kako da koriste kompujetere, a ne kako da unaprede te kompujetere. Možete da ih opismenite da čitaju, ali zamislite da ih ne naučite da pišu, kako bi izgledalo da umeju da čitaju, ali ne i pišu“, objašnjava Štajnglas.
Naš cilj je da pripremimo mlade ne samo da koriste aplikacije, već kako da iskoriste te aplikacije da bi unapredili sebe i da unaprede same aplikacije.
„Kreativnost je korisna i u osmišljavanju novih radnih mesta“, dodala je ona.
Kaže da postoje dva izazova: jedan je to što se škole nedovoljno bave inovacijama u obrazovanju, a drugi taj što škole koje već to rade ne čine to na pravi način.
„Fokus našeg rada je da pomognemo školama u tome kako da izučavaju nove digitalne programe“, podsetila je Štajnglas.
Prema njenim rečima, nastavnicima treba podrška, treninzi o tome kako na najbolji način da koriste tehnologije i o tome kako da pripremaju decu, jer danas verovatno ima dece koja bolje poznaju tehnologije od svojih nastavnika.
„Niko neće naučiti kompjuterske nauke u sat vremena školskog časa, ali će svako shvatiti da on to može da nauči. I tako da se osposobi da napravi programe, kompjuterske igrice, nove aplikacije“, zaključila je Štajnglas.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com