U trendu

Zaharova: Odugovlači se pitanje rešavanja kosovskog problema

MOSKVA – Pitanje rešavanja kosovskog problema se stalno odugovlači, dok pitanje odgovornosti NATO-a za štetu
načinjenu sistemu međunarodnih odnosa i građanima nekadašnje
Jugoslavije, ostaje otvoreno do danas, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Ona je, povodom godišnjice od početka NATO bombardovanja 24. marta 1999. godina, istakla da je „vojna operacija NATO-a protiv suverene Jugoslavije, pre više od 20 godina, postala tragedija, čije se dugoročne i različite posledice osećaju i dan danas“, prenosi TAS S.

„Jedna od glavnih lekcija, što je potvrdio i trajno zaustavljeni proces rešavanja kosovskog problema, jeste da bezakonje i samovolja ne mogu rešiti nijedan zadatak, već samo mogu pogoršati situaciju“, naglasila je portparolka ruskog MSP-a.

Zaharova je naglasila da „pitanje odgovornosti severnoatlantskih saveznika za štetu koju su prouzrokovali međunarodnim odnosima i određenoj zemlji, ostaje otvoreno“.

Vojna operacija Severnoatlantskog saveza protiv Jugoslavije bila je, prema njenim rečima, prvi čin agresije protiv jedne nezavisne države u Evropi posle Drugog svetskog rata.

Pre dva dana, 24. marta, obeležene su 22 godine od početka agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju, koja je trajala 78 dana.

NATO je pokrenuo svoju vazdušnu operaciju protiv Jugoslavije pod izgovorom sprečavanja genocida nad albanskim stanovništvom na Kosovu. Tokom vojne operacije, avioni zemalja NATO-a izveli su 38.000 naleta.

Prema procenama Srbije, od posledica NATO bombardovanja, umrlo je između 3.500 do 4.000 ljudi, a oko 10.000 je ranjeno.

Šteta od vazdušnih udara NATO-a iznosila je 100 milijardi dolara.

Tokom tri meseca NATO bombardovanja Jugoslavije, municija sa 15 tona osiromašenog uranijuma bačena je na teritoriju Srbije. Posle toga, Srbija se popela na prvo mesto u Evropi po stopi onkoloških bolesti.

Tokom prvih deset godina od bombardovanja, oko 30.000 ljudi u zemlji je obolelo od raka, od čega je umrlo između 10.000 i 18.000 ljudi.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar