Na danaĆĄnji dan 20. novembar
Na danaĆĄnji dan 20. novembra 1910. godine umro je ruski pisac i mislilac Lav NikolajeviÄ Tolstoj, jedan od velikana svetske knjiĆŸevnosti. Romanom „Rat i mir“ stvorio je tip romana „vremena i prostora“ (roman-epopeja). Umetnik-analitiÄar bio je zaokupljen moralno-etiÄkim i socijalnim problemima, a kao knjiĆŸevni estetiÄar zalagao se za didaktiÄku umetnost za narod („Ana Karenjina“, „Sevastopoljske priÄe“, „Narodne priÄe“, „Ć ta je umetnost“).
1602 – RoÄen je nemaÄki fiziÄar i pronalazaÄ Oto fon Girike (Otto von Guericke), koji je prvi demonstrirao vakuum i prikazao Äuveni eksperiment o vazduĆĄnom pritisku („magdeburĆĄke polulopte“).
1780 – Velika Britanija je objavila rat Holandiji, poĆĄto je utvrdila da holandski brodovi snabdevaju ameriÄke pobunjenike francuskim i ĆĄpanskim oruĆŸjem.
1818 – JuĆŸnoameriÄki revolucionar i drĆŸavnik Simon Bolivar objavio je nezavisnost Venecuele od Ć panije.
1847 – Umro je pisac, prevodilac i glumac Joakim VujiÄ, tvorac srpskog pozoriĆĄta, osnivaÄ i direktor „KnjaĆŸevsko-serbskog teatra“ u Kragujevcu (1833).
1863 – RoÄen je pisac, estetiÄar i knjiĆŸevni kritiÄar Bogdan PopoviÄ, Älan Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivaÄa „Srpskog knjiĆŸevnog glasnika“. Znatno je uticao na evropeizaciju srpske knjiĆŸevnosti uoÄi Prvog svetskog rata. Objavio je „Antologiju novije srpske lirike“ i veÄi broj studija iz knjiĆŸevnosti i umetnosti.
1873 – Dva grada na desnoj i levoj obali Dunava, Budim i PeĆĄta, spojeni su u jedan grad, u madjarsku prestonicu BudimpeĆĄtu.
1894 – Umro je ruski kompozitor i pijanista Anton GrigorjeviÄ RubinĆĄtajn, osnivaÄ Konzervatorijuma u Petrogradu, jedan od najveÄih pijanista 19. veka. Komponovao je opere („Demon“), klavirske kompozicije, solo pesme (ciklus „Persijske pesme“).
1914 – Na VrapÄem brdu kod Lazarevca u Prvom svetskom ratu u Kolubarskoj bici poginuo je, kao oficir, Dimitrije TucoviÄ, vodja socijalistiÄkog pokreta u Srbiji.
1917 – U bici kod Kanbreja u Prvom svetskom ratu Britanci su prvi put u borbu ukljuÄili grupu od 324 tenka. Tenk je prvi put upotrebljen u bici na Somi 1916.
1923 – Garet A. Morgan je patentirao prvi automatski semafor.
1924 – U Turskoj je uguĆĄena pobuna Kurda, a teritorija na kojoj ĆŸive je posle Prvog svetskog rata Ugovorom u Lozani podeljena izmedju nekoliko drĆŸava.
1925 – RoÄena je ruska balerina Maja Pliseckaja, zvezda BoljĆĄoj teatra gotovo pola veka. Sa 11 godina poÄela je da igra u baletskom horu, 1943. postala je solistkinja, a potom primabalerina ostvarivĆĄi niz glavnih uloga u klasiÄnom i modernom baletu.
1945 – U Nirnbergu je pred Medjunarodnim vojnim sudom poÄelo sudjenje nacistiÄkim ratnim zloÄincima u Drugom svetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan medjunarodni forum osudio agresiju kao zloÄin protiv ÄoveÄanstva i kaznio vinovnike. Posle deset meseci, 12 optuĆŸenih osudjeno je na smrt, trojica na doĆŸivotni zatvor, Äetvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a petorica su oslobodjena.
1945 – SavezniÄka Kontrolna komisija dala je dozvolu za preseljenje ĆĄest miliona Nemaca iz Austrije, Poljske i Madjarske u Zapadnu NemaÄku.
1959 – Generalna skupĆĄtina UN je usvojila Deklaraciju o pravima deteta kojom su proklamovana jednaka prava za svu decu, bez obzira na rasu, veru, poreklo i pol.
1959 – U Stokholmu su Velika Britanija, NorveĆĄka, Ć vedska, Danska, Austrija, Portugalija i Ć vajcarska potpisale konvenciju o formiranju EFTA (Evropsko udruĆŸenje slobodne trgovine).
1975 – Umro je ĆĄpanski faĆĄista Fransisko Franko (Francisco Franco), koji je 36 godina diktatorski upravljao Ć panijom. Dva dana kasnije Huan Karlos (Juan Carlos) postao je kralj Ć panije.
1980 – U Kini je poÄelo suÄenje „ÄetvoroÄlanoj bandi“, koju je predvodila Dang Äing (Jiang Qing), udovica predsednika Mao Cedunga (Zedong). Oni su optuĆŸeni za izdaju i zloÄine tokom Kulturne revolucije 1966-76.
1998 – Sa kosmodroma u Bajkonuru Rusija je lansirala prvi modul buduÄe Medjunarodne svemirske stanice, koji je koĆĄtao 60 milijardi dolara.
2001 – Na opĆĄtim izborima u Danskoj socijaldemokrate su prvi put posle 80 godina izgubile vlast. Pobedili su liberali Andersa Foga Rasmusena.
2002 – Savet za radiodifuziju Turske predloĆŸio je drĆŸavnom radiju i televiziji da poÄnu emitovanje emisija na ranije zabranjenom kurdskom jeziku, ĆĄto je bio korak ka Älanstvu u EU.
2003 – U eksploziji automobila-bombi u Istanbulu u blizini britanskog konzulata i ispred predstavniĆĄtva londonske banke HSBC, poginulo je 27 osoba, medju kojima je i generalni konzul Velike Britanije RodĆŸer Ć ort (Roger Short), a viĆĄe od 450 ljudi je povredjeno.
2004 – Predsednik Ć ri Lanke Äandrika (Chandrika) Kumaratunga ukinuo je 28-godiĆĄnji moratorijum na smrtnu kaznu, poĆĄto je ubijen sudija Vrhovnog suda.
2006 – Umro je ameriÄki reditelj Robert Altman, dobitnik Oskara za ĆŸivotno delo. Autor je legendarnih filmova „M.A.S.H.“, „NeĆĄvil“, „IgraÄ“, „Kratki rezovi“, „Kanzas Siti“.
2011 – Ć panska konzervativna Narodna Partija osvojila je veÄinu na parlametarnim izborima, a Marijan Rahoj je postavljen za premijera. SocijalistiÄka radniÄka partija, optereÄena posledicama ekonomske krize i stopom nezaposlenosti, pretrpela je najveÄi poraz od uvodjenja demokratije.
2015 – U teroristiÄkom napadu na hotel u Bamaku poginulo je 18 ljudi. Odgovornost za napad na hotel u Maliju preuzela je jedna ekstremistiÄka grupa, frakcija Al Kaide.
2018 – Novoizabrani Älanovi PredsedniĆĄtva BiH Milorad Dodik, Ć efik DĆŸaferoviÄ i Ćœeljko KomĆĄiÄ poloĆŸili su zakletvu i zvaniÄno stupiti na duĆŸnost kolektivnog ĆĄefa drĆŸave.
2020 – Od posledica zaraze korona virusom preminuo je patrijarh Srske pravoslavne crkve Irinej. Bio je 45. vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve i tu funkciju je obavljao od 22. januara 2010. godine.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.