U trendu

Na danaĆĄnji dan 20. novembar

Na danaĆĄnji dan 20. novembra 1910. godine umro je ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana svetske knjiĆŸevnosti. Romanom „Rat i mir“ stvorio je tip romana „vremena i prostora“ (roman-epopeja). Umetnik-analitičar bio je zaokupljen moralno-etičkim i socijalnim problemima, a kao knjiĆŸevni estetičar zalagao se za didaktičku umetnost za narod („Ana Karenjina“, „Sevastopoljske priče“, „Narodne priče“, „Ć ta je umetnost“).

1602 – Rođen je nemački fizičar i pronalazač Oto fon Girike (Otto von Guericke), koji je prvi demonstrirao vakuum i prikazao čuveni eksperiment o vazduĆĄnom pritisku („magdeburĆĄke polulopte“).

1780 – Velika Britanija je objavila rat Holandiji, poĆĄto je utvrdila da holandski brodovi snabdevaju američke pobunjenike francuskim i ĆĄpanskim oruĆŸjem.

1818 – JuĆŸnoamerički revolucionar i drĆŸavnik Simon Bolivar objavio je nezavisnost Venecuele od Ć panije.

1847 – Umro je pisac, prevodilac i glumac Joakim Vujić, tvorac srpskog pozoriĆĄta, osnivač i direktor „KnjaĆŸevsko-serbskog teatra“ u Kragujevcu (1833).

1863 – Rođen je pisac, estetičar i knjiĆŸevni kritičar Bogdan Popović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača „Srpskog knjiĆŸevnog glasnika“. Znatno je uticao na evropeizaciju srpske knjiĆŸevnosti uoči Prvog svetskog rata. Objavio je „Antologiju novije srpske lirike“ i veći broj studija iz knjiĆŸevnosti i umetnosti.

1873 – Dva grada na desnoj i levoj obali Dunava, Budim i PeĆĄta, spojeni su u jedan grad, u madjarsku prestonicu BudimpeĆĄtu.

1894 – Umro je ruski kompozitor i pijanista Anton Grigorjevič RubinĆĄtajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu, jedan od najvećih pijanista 19. veka. Komponovao je opere („Demon“), klavirske kompozicije, solo pesme (ciklus „Persijske pesme“).

1914 – Na Vrapčem brdu kod Lazarevca u Prvom svetskom ratu u Kolubarskoj bici poginuo je, kao oficir, Dimitrije Tucović, vodja socijalističkog pokreta u Srbiji.

1917 – U bici kod Kanbreja u Prvom svetskom ratu Britanci su prvi put u borbu uključili grupu od 324 tenka. Tenk je prvi put upotrebljen u bici na Somi 1916.

1923 – Garet A. Morgan je patentirao prvi automatski semafor.

1924 – U Turskoj je uguĆĄena pobuna Kurda, a teritorija na kojoj ĆŸive je posle Prvog svetskog rata Ugovorom u Lozani podeljena izmedju nekoliko drĆŸava.

1925 – Rođena je ruska balerina Maja Pliseckaja, zvezda BoljĆĄoj teatra gotovo pola veka. Sa 11 godina počela je da igra u baletskom horu, 1943. postala je solistkinja, a potom primabalerina ostvarivĆĄi niz glavnih uloga u klasičnom i modernom baletu.

1945 – U Nirnbergu je pred Medjunarodnim vojnim sudom počelo sudjenje nacističkim ratnim zločincima u Drugom svetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan medjunarodni forum osudio agresiju kao zločin protiv čovečanstva i kaznio vinovnike. Posle deset meseci, 12 optuĆŸenih osudjeno je na smrt, trojica na doĆŸivotni zatvor, četvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a petorica su oslobodjena.

1945 – Saveznička Kontrolna komisija dala je dozvolu za preseljenje ĆĄest miliona Nemaca iz Austrije, Poljske i Madjarske u Zapadnu Nemačku.

1959 – Generalna skupĆĄtina UN je usvojila Deklaraciju o pravima deteta kojom su proklamovana jednaka prava za svu decu, bez obzira na rasu, veru, poreklo i pol.

1959 – U Stokholmu su Velika Britanija, NorveĆĄka, Ć vedska, Danska, Austrija, Portugalija i Ć vajcarska potpisale konvenciju o formiranju EFTA (Evropsko udruĆŸenje slobodne trgovine).

1975 – Umro je ĆĄpanski faĆĄista Fransisko Franko (Francisco Franco), koji je 36 godina diktatorski upravljao Ć panijom. Dva dana kasnije Huan Karlos (Juan Carlos) postao je kralj Ć panije.

1980 – U Kini je počelo suđenje „četvoročlanoj bandi“, koju je predvodila Dang Ćing (Jiang Qing), udovica predsednika Mao Cedunga (Zedong). Oni su optuĆŸeni za izdaju i zločine tokom Kulturne revolucije 1966-76.

1998 – Sa kosmodroma u Bajkonuru Rusija je lansirala prvi modul buduće Medjunarodne svemirske stanice, koji je koĆĄtao 60 milijardi dolara.

2001 – Na opĆĄtim izborima u Danskoj socijaldemokrate su prvi put posle 80 godina izgubile vlast. Pobedili su liberali Andersa Foga Rasmusena.

2002 – Savet za radiodifuziju Turske predloĆŸio je drĆŸavnom radiju i televiziji da počnu emitovanje emisija na ranije zabranjenom kurdskom jeziku, ĆĄto je bio korak ka članstvu u EU.

2003 – U eksploziji automobila-bombi u Istanbulu u blizini britanskog konzulata i ispred predstavniĆĄtva londonske banke HSBC, poginulo je 27 osoba, medju kojima je i generalni konzul Velike Britanije RodĆŸer Ć ort (Roger Short), a viĆĄe od 450 ljudi je povredjeno.

2004 – Predsednik Ć ri Lanke Čandrika (Chandrika) Kumaratunga ukinuo je 28-godiĆĄnji moratorijum na smrtnu kaznu, poĆĄto je ubijen sudija Vrhovnog suda.

2006 – Umro je američki reditelj Robert Altman, dobitnik Oskara za ĆŸivotno delo. Autor je legendarnih filmova „M.A.S.H.“, „NeĆĄvil“, „Igrač“, „Kratki rezovi“, „Kanzas Siti“.

2011 – Ć panska konzervativna Narodna Partija osvojila je većinu na parlametarnim izborima, a Marijan Rahoj je postavljen za premijera. Socijalistička radnička partija, opterećena posledicama ekonomske krize i stopom nezaposlenosti, pretrpela je najveći poraz od uvodjenja demokratije.

2015 – U terorističkom napadu na hotel u Bamaku poginulo je 18 ljudi. Odgovornost za napad na hotel u Maliju preuzela je jedna ekstremistička grupa, frakcija Al Kaide.

2018 – Novoizabrani članovi PredsedniĆĄtva BiH Milorad Dodik, Ć efik DĆŸaferović i Ćœeljko KomĆĄić poloĆŸili su zakletvu i zvanično stupiti na duĆŸnost kolektivnog ĆĄefa drĆŸave.

2020 – Od posledica zaraze korona virusom preminuo je patrijarh Srske pravoslavne crkve Irinej. Bio je 45. vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve i tu funkciju je obavljao od 22. januara 2010. godine.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

PoĆĄalji komentar