U trendu

Na danaĆĄnji dan 22. oktobar

1991 – PredsedniĆĄtvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu (Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora) odbacilo je predlog Evropske zajednice da se jugoslovenska federacija rekonstituiĆĄe u asocijaciju suverenih drĆŸava. Ta odluka je doprinela produbljavanju jugoslovenske krize i definitivnom raspadu zemlje.

1721 – Nakon uspeĆĄno okončanog rata sa Ć vedskom, Rusija je postala nova sila na Baltiku, a Petar Veliki proglaĆĄen je carem cele Rusije.

1773 – Kralj Tonga poklonio je engleskom istraĆŸivaču DĆŸejmsu Kuku (James Cook) gorostasnu kornjaču koja je u Londonu ĆŸivela do 1966.

1797 – Francuz Andre Ćœak Garnerin (Jacques) prvi je upotrebio padobran, skočivĆĄi iz balona nad Parizom sa visine od 680 metara.

1811 – Rodjen je madjarski kompozitor Franc List (Franz Liszt) legendarni pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i dao klaviru snagu orkestra. Bio je vrstan muzički pedagog. (20 madjarskih rapsodija, „Godine hodočaơća“, „Ljubavni snovi“, „Mazepa“).

1844 – Rodjena je francuska glumica Anrijeta Rozina Bernar (Henriette Rosine Bernhardt), poznata kao Sara Bernar (Sarah), koja je obeleĆŸila pozoriĆĄnu epohu kao najveća tragetkinja svog doba. Bila je izuzetno popularna i savremenici su je nazivali „boĆŸanska Sara“.

1873 – Da bi onemogućio Francuze da se udruĆŸe sa nemačkim neprijateljima, nemački car Vilhelm I (Wilhelm), na inicijativu kancelara Bizmarka (Bismarck) pridruĆŸio se savezu Rusije i Austrije („Savez triju careva“).

1883 – U Njujorku je izvođenjem opere „Faust“ francuskog kompozitora Ć arla Gunoa (Charles Gounod) otvorena operska kuća „Metropoliten“.

1887 – Uredu za patente u Njujorku Nikola Tesla prijavio je ĆĄest izuma, medju kojima i viĆĄefaznu naizmeničnu struju. Izume je 1888. otkupila firma „Vestinghaus“ i njihovu primenu prikazala na svetskoj izloĆŸbi u Čikagu 1893.

1906 – Umro je francuski slikar Pol Sezan (Paul Cezanne) čije delo nije prihvaćeno od savremenika, ali je izvrĆĄilo ogroman uticaj na likovno stvralaĆĄtvo 20. veka. Modifikujući impresionizam stvorio je novi likovni izraz koji je bio inspiracija fovizma, kubizma i apstraktne umetnosti („Kupačice“, „KartaĆĄi“, „Plave vaze“).

1912 – Treća srpska armija generala BoĆŸidara Jankovića potukla je u Prvom balkanskom ratu turske snage i oslobodila PriĆĄtinu.

1913 – Rodjen je vijetnamski car Bao Daj (Dai) poslednji monarh Vijetnama. Na presto je doĆĄao 1926, a abdicirao je 1945, kada je stvorena Demokratska Republika Vijetnam. Francuzi su ga vratili na presto 1949. da upravlja oblastima pod francuskom okupacijom, a 1955. je emigrirao u Francusku, gde je 1997. umro.

1927 – Umro je srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući ĆŸivot rodnog Vranja s kraja 19. veka, dao je i psiholoĆĄku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost („Iz starog jevandjelja“, „Stari dani“, „KoĆĄtana“, „Nečista krv“, „Pod okupacijom“).

1947 – Počeo je rat Indije i Pakistana oko KaĆĄmira, nakon ĆĄto je kaĆĄmirski maharadĆŸa Hari Sing (Singh) odbio da se priključi jednoj od dve zemlje kada je podeljen indijski potkontinent. Rat je početkom 1949. okončan posredstvom UN, a KaĆĄmir je ostao podeljen.

1962 – Predsednik SAD DĆŸon FicdĆŸerald Kenedi (John Fitzgerald Kennedy) izdao je naređenje američkoj ratnoj mornarici i avijaciji da blokiraju Kubu zbog postavljanja sovjetskih nuklearnih raketa u toj zemlji. Kubanska kriza koja je dovela svet na ivicu atomskog rata, okončana je mesec dana kasnije sporazumom sovjetskog lidera Nikite Hruơčova i Kenedija o povlačenju nuklearnog naoruĆŸanja i deblokadi Kube.

1964 – Francuski knjiĆŸevnik Ćœan-Pol Sartr (Jean-Paul Sartre) odbio je Nobelovu nagradu za knjiĆŸevnost.

1964 – Slovenački gimnastičar Miroslav Cerar osvojio je zlatnu medalju na Olimpijadi u Tokiju. To je bila prva zlatna medalja za SFR Jugoslaviju na olimpijskim takmičenjima.

1973 – Umro je ĆĄpanski violončelista katalonskog porekla Pablo Kazals (Casals), jedan od najvećih instrumentalista 20. veka. Kao protivnik Frankovog reĆŸima, od 1938. ĆŸiveo je van domovine i stekao veliku popularnost nastupajući ĆĄirom sveta.

1987 – Primerak retke edicije Gutenbergove biblije prodat je u aukcijskoj kući „Kristi“ u Njujorku za rekordnih 5,39 miliona dolara.

1991 – PredsedniĆĄtvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu (Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora) odbacilo je predlog Evropske zajednice da se jugoslovenska federacija rekonstituiĆĄe u asocijaciju suverenih drĆŸava. Ta odluka je doprinela produbljavanju jugoslovenske krize i definitivnom raspadu zemlje.

1992 – Na putu Priboj-Rudo pripadnici nepoznate paravojne formacije kidnapovali su iz autobusa 16 Muslimana, stanovnika pograničnog sela Sjeverin (na granici Srbije i Bosne) i odveli ih u nepoznatom pravcu, a potom likvidirali.

2000 – Posmrtni ostaci jednog od najvećih srpskih pesnika Jovana Dučića preneti su 57 godina nakon njegove smrti iz američkog mesta Libertvil i sahranjeni u rodnom gradu Trebinju u Republici Srpskoj.

2002 – Umrla je DĆŸeraldina Nagi-Aponi (Geraldine Nagy-Appony) bivĆĄa albanska kraljica. Ona se 1938. godine udala za Kralja Zogua, muslimanskog vodju, koji se deset godina ranije sam proglasio monarhom. Oni su Albaniju napustili u aprilu 1939. godine, zajedno sa sinom Lekom koji je bio beba kada je Italija izvrĆĄila invaziju.

2005. – Pesma „Voterlu“ (Waterloo) ĆĄvedske grupe ABBA, proglaĆĄena je najboljom pesmom Evrovizije svih vremena.

2007 – Crnogorska SkupĆĄtina proglasila je Ustav, prvi u nezavisnoj drĆŸavi Crnoj Gori.

2010 – Na severu Haitija umrlo je 135 osoba od kolere, a registrovano je joĆĄ 1.500 inficiranih.

2016 – Američki telekomunikacioni gigant Ej-Ti end Ti (AT&T) postigao je dogovor o kupovini firme Tajm Vorner, vlasnika televizija Si-En-En i Ejč-Bi-Ou (HBO) i filmskog studija Vorner Braders, po ceni od preko 80 milijardi dolara.

2021 – Američki glumac Alek Boldvin (Alec Baldwin) pucao je iz piĆĄtolja rekvizita na snimanju vesterna u SAD i slučajno ubio direktorku fotografije Halinu Hačins i ranio reditelja DĆŸela Suzu.

2022 – Italija je dobila prvu ĆŸenu na funkciji premijerke, Djordju Meloni (Georgia) koja je na čelu je prve, krajnje desne vlade u toj zemlji od kraja Drugog svetskog rata.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

PoĆĄalji komentar