Na danaĆĄnji dan 22. oktobar
1991 – PredsedniĆĄtvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu (Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora) odbacilo je predlog Evropske zajednice da se jugoslovenska federacija rekonstituiĆĄe u asocijaciju suverenih drĆŸava. Ta odluka je doprinela produbljavanju jugoslovenske krize i definitivnom raspadu zemlje.
1721 – Nakon uspeĆĄno okonÄanog rata sa Ć vedskom, Rusija je postala nova sila na Baltiku, a Petar Veliki proglaĆĄen je carem cele Rusije.
1773 – Kralj Tonga poklonio je engleskom istraĆŸivaÄu DĆŸejmsu Kuku (James Cook) gorostasnu kornjaÄu koja je u Londonu ĆŸivela do 1966.
1797 – Francuz Andre Ćœak Garnerin (Jacques) prvi je upotrebio padobran, skoÄivĆĄi iz balona nad Parizom sa visine od 680 metara.
1811 – Rodjen je madjarski kompozitor Franc List (Franz Liszt) legendarni pijanistiÄki virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i dao klaviru snagu orkestra. Bio je vrstan muziÄki pedagog. (20 madjarskih rapsodija, „Godine hodoÄaĆĄÄa“, „Ljubavni snovi“, „Mazepa“).
1844 – Rodjena je francuska glumica Anrijeta Rozina Bernar (Henriette Rosine Bernhardt), poznata kao Sara Bernar (Sarah), koja je obeleĆŸila pozoriĆĄnu epohu kao najveÄa tragetkinja svog doba. Bila je izuzetno popularna i savremenici su je nazivali „boĆŸanska Sara“.
1873 – Da bi onemoguÄio Francuze da se udruĆŸe sa nemaÄkim neprijateljima, nemaÄki car Vilhelm I (Wilhelm), na inicijativu kancelara Bizmarka (Bismarck) pridruĆŸio se savezu Rusije i Austrije („Savez triju careva“).
1883 – U Njujorku je izvoÄenjem opere „Faust“ francuskog kompozitora Ć arla Gunoa (Charles Gounod) otvorena operska kuÄa „Metropoliten“.
1887 – Uredu za patente u Njujorku Nikola Tesla prijavio je ĆĄest izuma, medju kojima i viĆĄefaznu naizmeniÄnu struju. Izume je 1888. otkupila firma „Vestinghaus“ i njihovu primenu prikazala na svetskoj izloĆŸbi u Äikagu 1893.
1906 – Umro je francuski slikar Pol Sezan (Paul Cezanne) Äije delo nije prihvaÄeno od savremenika, ali je izvrĆĄilo ogroman uticaj na likovno stvralaĆĄtvo 20. veka. ModifikujuÄi impresionizam stvorio je novi likovni izraz koji je bio inspiracija fovizma, kubizma i apstraktne umetnosti („KupaÄice“, „KartaĆĄi“, „Plave vaze“).
1912 – TreÄa srpska armija generala BoĆŸidara JankoviÄa potukla je u Prvom balkanskom ratu turske snage i oslobodila PriĆĄtinu.
1913 – Rodjen je vijetnamski car Bao Daj (Dai) poslednji monarh Vijetnama. Na presto je doĆĄao 1926, a abdicirao je 1945, kada je stvorena Demokratska Republika Vijetnam. Francuzi su ga vratili na presto 1949. da upravlja oblastima pod francuskom okupacijom, a 1955. je emigrirao u Francusku, gde je 1997. umro.
1927 – Umro je srpski pisac Borisav StankoviÄ, jedan od zaÄetnika moderne srpske proze. PrikazujuÄi ĆŸivot rodnog Vranja s kraja 19. veka, dao je i psiholoĆĄku analizu liÄnosti, unoseÄi prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost („Iz starog jevandjelja“, „Stari dani“, „KoĆĄtana“, „NeÄista krv“, „Pod okupacijom“).
1947 – PoÄeo je rat Indije i Pakistana oko KaĆĄmira, nakon ĆĄto je kaĆĄmirski maharadĆŸa Hari Sing (Singh) odbio da se prikljuÄi jednoj od dve zemlje kada je podeljen indijski potkontinent. Rat je poÄetkom 1949. okonÄan posredstvom UN, a KaĆĄmir je ostao podeljen.
1962 – Predsednik SAD DĆŸon FicdĆŸerald Kenedi (John Fitzgerald Kennedy) izdao je nareÄenje ameriÄkoj ratnoj mornarici i avijaciji da blokiraju Kubu zbog postavljanja sovjetskih nuklearnih raketa u toj zemlji. Kubanska kriza koja je dovela svet na ivicu atomskog rata, okonÄana je mesec dana kasnije sporazumom sovjetskog lidera Nikite HruĆĄÄova i Kenedija o povlaÄenju nuklearnog naoruĆŸanja i deblokadi Kube.
1964 – Francuski knjiĆŸevnik Ćœan-Pol Sartr (Jean-Paul Sartre) odbio je Nobelovu nagradu za knjiĆŸevnost.
1964 – SlovenaÄki gimnastiÄar Miroslav Cerar osvojio je zlatnu medalju na Olimpijadi u Tokiju. To je bila prva zlatna medalja za SFR Jugoslaviju na olimpijskim takmiÄenjima.
1973 – Umro je ĆĄpanski violonÄelista katalonskog porekla Pablo Kazals (Casals), jedan od najveÄih instrumentalista 20. veka. Kao protivnik Frankovog reĆŸima, od 1938. ĆŸiveo je van domovine i stekao veliku popularnost nastupajuÄi ĆĄirom sveta.
1987 – Primerak retke edicije Gutenbergove biblije prodat je u aukcijskoj kuÄi „Kristi“ u Njujorku za rekordnih 5,39 miliona dolara.
1991 – PredsedniĆĄtvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu (Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora) odbacilo je predlog Evropske zajednice da se jugoslovenska federacija rekonstituiĆĄe u asocijaciju suverenih drĆŸava. Ta odluka je doprinela produbljavanju jugoslovenske krize i definitivnom raspadu zemlje.
1992 – Na putu Priboj-Rudo pripadnici nepoznate paravojne formacije kidnapovali su iz autobusa 16 Muslimana, stanovnika pograniÄnog sela Sjeverin (na granici Srbije i Bosne) i odveli ih u nepoznatom pravcu, a potom likvidirali.
2000 – Posmrtni ostaci jednog od najveÄih srpskih pesnika Jovana DuÄiÄa preneti su 57 godina nakon njegove smrti iz ameriÄkog mesta Libertvil i sahranjeni u rodnom gradu Trebinju u Republici Srpskoj.
2002 – Umrla je DĆŸeraldina Nagi-Aponi (Geraldine Nagy-Appony) bivĆĄa albanska kraljica. Ona se 1938. godine udala za Kralja Zogua, muslimanskog vodju, koji se deset godina ranije sam proglasio monarhom. Oni su Albaniju napustili u aprilu 1939. godine, zajedno sa sinom Lekom koji je bio beba kada je Italija izvrĆĄila invaziju.
2005. – Pesma „Voterlu“ (Waterloo) ĆĄvedske grupe ABBA, proglaĆĄena je najboljom pesmom Evrovizije svih vremena.
2007 – Crnogorska SkupĆĄtina proglasila je Ustav, prvi u nezavisnoj drĆŸavi Crnoj Gori.
2010 – Na severu Haitija umrlo je 135 osoba od kolere, a registrovano je joĆĄ 1.500 inficiranih.
2016 – AmeriÄki telekomunikacioni gigant Ej-Ti end Ti (AT&T) postigao je dogovor o kupovini firme Tajm Vorner, vlasnika televizija Si-En-En i EjÄ-Bi-Ou (HBO) i filmskog studija Vorner Braders, po ceni od preko 80 milijardi dolara.
2021 – AmeriÄki glumac Alek Boldvin (Alec Baldwin) pucao je iz piĆĄtolja rekvizita na snimanju vesterna u SAD i sluÄajno ubio direktorku fotografije Halinu HaÄins i ranio reditelja DĆŸela Suzu.
2022 – Italija je dobila prvu ĆŸenu na funkciji premijerke, Djordju Meloni (Georgia) koja je na Äelu je prve, krajnje desne vlade u toj zemlji od kraja Drugog svetskog rata.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.