U trendu

Na danaĆĄnji dan 30. oktobar

Na danaĆĄnji dan 30. oktobra 1938. godine milione Amerikanaca uhvatila je panika dok su na radiju CBS sluĆĄali radio dramu koju je prema noveli Herberta DĆŸorda Velsa (George Wells) „Rat svetova“ snimio Orson Vels (Welles), misleći da se radi o stvarnom napadu Marsovaca na Zemlju.

1735 – Rođen je američki drĆŸavnik DĆŸon Adams (John), jedan od najistaknutijih boraca za američku nezavisnost, prvi potpredsednik (1789-97) i drugi predsednik SAD (1797-1801). Učestvovao je u izradi nacrta Deklaracije o nezavisnosti 1776. Njegov sin DĆŸon Kvinsi Adams (John Quinci) bio je ĆĄesti predsednik SAD 1825.

1751 – Rođen je Ričard Brinsli Ć eridan (Richard Brinsley Sheridan), uz Goldsmita (Goldsmith) najznačajniji engleski dramatičar 18. veka. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator („Ć kola ogovaranja“, „Suparnici“, „Kritičar“).

1762 – Rođen je francuski pisac Andre de Ć enije (Chenier) koji je u svom delu uskladio stare pesničke forme sa novom osećajnoơću, pa ga istoričari knjiĆŸevnosti najčeơće predstavljaju kao poslednjeg pesnika klasicizma i prvog romantičara. Pozdravljajući Francusku revoluciju, Ć enije se oĆĄtro suprotstavio jakobinskoj diktaturi, zbog čega je pogubljen na giljotini 1794. („Hermes“, „Amerika“, „Jambi“).

1817 – Simon Bolivar je osnovao prvu nezavisnu vladu Venecuele.

1830 – Umro je crnogorski vladika Petar I Petrović NjegoĆĄ koji je po dolasku na vlast 1782. doprineo razvoju crnogorske drĆŸavnosti. Doneo je 1796. prvi zakon (Zakonik Petra I) i ustanovio centralni sudski organ (Kuluk) 1803. Predvodio je Crnogorce u borbama protiv Turaka i Francuza, mirio zavadjena plemena i trudio se da iskoreni krvnu osvetu.

1864 – Potpisan je Bečki mir kojim je Danska prinudjena da Pruskoj prepusti pokrajine Ć lezvig, HolĆĄtajn i Lauenburg.

1869 – Izvođenjem alegorijske slike Đorđa Miletića „Posmrtna slava kneza Mihaila“, u Beogradu je otvorena nova zgrada Narodnog pozoriĆĄta, izgradjena po projektu Aleksandra Bugarskog.

1905 – Tokom prve (februarske) ruske revolucije, ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov „Oktobarskim manifestom“ ponudio je ĆĄire biračko pravo, izabrani parlament (Duma) sa zakonodavnom vlaơću i garanciju gradjanskih sloboda.

1910 – Umro je ĆĄvajcarski filantrop Ćœan Anri Dinan (Jean Henri Dunant), tvorac ideje o Crvenom krstu i jedan od osnivača Medjunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901.

1918 – Slovačka je proglasila odvajanje od Mađarske i ujedinjenjem sa ČeĆĄkom formirala Čehoslovačku, prvu drĆŸavu stvorenu posle raspada Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu.

1918 – Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svetski rat uĆĄla 1914. na strani Centralnih sila, prestala je da postoji Otomanska imperija.

1922 – Dva dana posle „MarĆĄa na Rim“, Benito Musolini (Mussolini) je formirao prvu faĆĄističku vladu u Italiji.

1973 – PuĆĄten je u saobraćaj most na Bosforu koji povezuje Evropu i Aziju.

1974 – Nokautom nad DĆŸordĆŸom Formanom, Muhamed Ali se u 32. godini trijumfalno vratio boksu.

1975 – Princ Huan Karlos (Juan Carlos) preuzeo je vođstvo Ć panije od teĆĄko obolelog diktatora Fransiska Franka (Francisco Franco).

1975 – Kod Praga se sruĆĄio avion DC-9 jugoslovenske kompanije „Inex-Adria“, u kojem je poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su se vraćali sa letovanja na Jadranu.

1990 – Kina je objavila rezultate popisa stanovniĆĄtva prema kojem njena populacija broji milijardu i 13 miliona ljudi.

1995 – Minimalnom većinom od 50,6 procenata stanovnici Kvebeka izjasnili su se na referendumu protiv nezavisnosti te kanadske provincije.

1998 – Na osnovu sporazuma predstavnika Vojske Jugoslavije i NATO potpisanog 15. oktobra, avioni NATO-a počeli su misiju nadgledanja vazduĆĄnog prostora Kosova pod nazivom „Orlovo oko“.

2000 – Sudija Vrhovnog suda Ć panije, njegov telohranitelj i vozač ubijeni su, a joĆĄ 35 osoba je povredjeno u eksploziji automobila bombe u Madridu za koju su osumnjičeni pripadnici baskijskog separatističkog pokreta ETA.

2001 – Londonski klub poverilaca smanjio je SR Jugoslaviji dug za 600 miliona dolara – sa 2,8 na 2,2 milijarde.

2003 – Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno je 15,7 miliona evra za uspostavljanje i rad suda za ratne zločine u Sarajevu.

2003 – Vrhovni sud u Rimu proglasio je nevinim bivĆĄeg italijanskog premijera Djulija Andreotija (Giulio Andreotti), ranije osudjenog na 24 godine zatvora za saučesniĆĄtvo u ubistvu novinara Karmina Pikorelija koje je 1979. izvrĆĄila mafija.

2006 – BivĆĄem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu određen je kućni pritvor zbog torture, ubistava i kidnapovanja tokom njegove 17-godiĆĄnje vladavine. Pinoče je umro 10. decembra 2006. u bolnici u Santjagu. Procenjuje se da je tokom njegove diktature u političkim nemirima i progonima ubijeno oko 3.000 ljudi, dok je oko 28.000 bilo podvrgnuto raznim oblicima mučenja.

2008 – Preminuo je slikar i karikaturista Ismet-Ico Voljevica, autor strip karikature Grga u zagrebačkom Večernjem listu.

2011 – U drugom krugu predsedničkih izbora u Bugarskoj izabran je Rosen Plevnelijev, kandidat bugarskog premijera Bojka Borisova.

2012 – Uragan Sendi koji je pogodio istočnu obalu SAD, usmrtio je 39 ljudi i milione stanovnika ostavio bez elekrične energije i javnog prevoze.

2017 – Koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi, koje prouzrokuju globalno zagrevanje, zabeleĆŸile su rekord u 2016. godini, saopĆĄtila je Svetska meteoroloĆĄka organizacija.

2020 – Crnogorsko – primorski mitropolit Srpske pravoslavne crkve Amfilohije umro je od posledica korona virusa.

2022 – Na predsedničkim izborima u Brazilu po treći put mandat je dobio Luiz Inacio Lula da Silva iz levičarske Radničke stranke.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

PoĆĄalji komentar