U trendu

Ovo drvo je toliko otrovno da ne smete ni da stojite ispod njega dok pada kiša

Opasna organska jedinjenja koja postoje u ovoj biljci izazivaju opekotine čak i kada su razblaženi kišnicom.

Radiolog Nikol Striklend otišla je na odmor na karipsko ostrvo Tobago, tropski raj bogat idiličnim peščanim plažama. Prvog jutra svog boravka tamo, tražila je školjke i korale u belom pesku, ali ubrzo se njen odmor pretvorio u pakao.

Šetajući među kokosima i mangom na plaži, Striklend i njen prijatelj naišli su na mirisno zeleno voće slično divljim jabukama.

Oboje su nepromišljeno odlučili da probaju voće. Posle trenutka uživanja u slatkom ukusu, grla su počela da im gore, a uskoro su jedva mogli da gutaju.

Voće o kojem je reč raste na drvetu iz porodice mlečikovki (Hippomane mancinella), koje se ponekad naziva i „jabuka smrti“ ili „otrovna guava“. Raste u tropskim predelima na jugu Severne Amerike kao i u srednjoj Americi, Karibima i severnim delovima Južne Amerike, piše Science Alert.

Biljku na španskom zovu „arbol de la muerte“, što bukvalno znači „drvo smrti“. Prema Ginisovoj knjizi rekorda, ovo drvo je zapravo najopasnije drvo na svetu.

Kako je objasnio Institut za prehrambene i poljoprivredne nauke s Floride, svi njegovi delovi su ekstremno otrovni, a „interakcija s bilo kojim delom ovog drveta ili gutanje mogu biti smrtonosni“.

Otrov u ovom drvetu toliko je jak da se ne preporučuje ni da se stoji ispod njega dok pada kiša: organsko jedinjenje forbol, čak i razblažen s kišnicom, može izazvati teške opekotine.

S obzirom na to koliko su otrovna, pojedina stabla su u nekim teritorijama prekrivena crvenim krstovima ili jasnim natpisima upozorenja kako se oni koji nisu upućeni u neverovatna svojstva ovog drveta ne bi previše približili biljci, prenosi Klix.ba.

Ako već tako negativno deluju, zbog čega ih jednostavno ne bismo posekli, pitate se?

Ovo drvo veoma je važno u lokalnim ekosistemima u kojima useva i smatra se jednim od glavnih na liniji obrane od erozije na plažama srednje Amerike.

Do danas je zabeleženo mnogo povreda oka, privremenog slepila, upale usled udisanja nekog dela biljke, kao i smrtnih slučajeva.

Karipski stolari, međutim, koriste ovo drvo već vekovima, jer su uspeli da otkriju tajnu preciznog uklanjanja otrova sušenjem drveta na suncu.

„Prava pretnja smrću dolazi ako pojedete njegovo malo okruglo voće“, piše Ela Dejvis za BBC. „Ovo voće može se pokazati fatalnim, jer izaziva povraćanje i jaki proliv koji dehidriraju telo do tačke s koje nema povratka.“

Nikol i njen prijatelj, srećom, nisu nastradali nakon što su probali plod ovog drveta, jer su zagrizli veoma male komade, a ona je 2000. godine u časopisu The British Medical Journal objavila studiju u kojoj je detaljno objasnila sve simptome koje je osetila. Čitavih osam sati, piše ona, trajala je agonija. Sve vreme je dozirano pila mleko i pina colade kako bi ublažila ljutinu i osećala je kako se otrov spušta u limfne čvorove.“

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.