U trendu

Snimljen neverovatan i zastrašujući prizor u svemiru: Pogledajte šta ogromna crna rupa radi zvezdi

Još u martu 2021. godine, zvezda u galaksiji udaljenoj 250 miliona svetlosnih godina viđena je kako ima vrlo loš dan. Tamo je bila usisana u gravitacijski bunar supermasivne crne rupe i raskomadana na komadiće. To smo saznali jer ga je višestruki teleskop ugledao sa Zemlje, dok je svetlost tog događaja bljesnula svemirom. To je peti najbliži takav događaj, poznat kao događaj plimnog poremećaja ikada zabeležen, a bogatstvo dobijenih podataka moglo bi da pomogne naučnicima da bolje razumeju kako se crne rupe ‘hrane’.

„Događaji poremećaja plime i oseke svojevrsna su kosmička laboratorija“, kaže astronom Suvi Gezari iz Naučnog instituta za svemirski teleskop. „Oni su naš prozor u stvarno vreme hranjenja masivne crne rupe koja vreba u središtu galaksije.“

Događaji poremećaja plime i oseke prilično su retki, ali videli smo ih dovoljno da bismo imali prilično detaljno razumevanje šta se događa kada zvezda skrene malo preblizu crnoj rupi. Jednom kada je zvezda uhvaćena u gravitacijsko polje crne rupe, plimne sile rastežu je i povlače do tačke da se raspadne. Utroba raskomadane zvezde tada struji oko crne rupe na haotičan način, sudarajući se sama sa sobom i stvarajući udare koji svetle u više talasnih dužina. Ovaj proces nije trenutan, već može trajati nedeljama ili mesecima dok crna rupa proždire zvezdane ostatke, piše Klik.hr.

Krhotine formiraju disk koji kruži oko crne rupe, padajući (ili „skupljajući se“) na nju s unutrašnje ivice. Kako materijal pada na crnu rupu, između unutrašnje ivice akrecionog diska i horizonta događaja crne rupe može se formirati struktura zvana korona. Ovo je područje užareno i puno vrućih elektrona za koje se smatra da se napajaju magnetskim poljem crne rupe, koje deluje poput sinhrotrona i ubrzava elektrone do tako visokih stepeni da jarko sijaju u talasnim dužinama X-zraka.

Tada snažni mlazovi plazme pokreću iz polarnih područja crne rupe, izbacujući materijal korone u suprotnim smerovima, ponekad skoro brzinom svetlosti. Smatra se da ovi astrofizički mlazovi nastaju kada se materijal ubrza duž linija magnetskog polja izvan horizonta događaja crne rupe; kad stigne do polova, eksplodira.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar