Nova studija otkriva da deca koju roditelji hrane kaลกiฤicom, imaju veฤu verovatnoฤu da budu gojazna od dece koja se sama hrane.
Istraลพivaฤi sa Univerziteta Svonsi iz Velike Britanije uporeฤivali su teลพinu dece koja su koristila tradicionalnu tehniku hranjenja kaลกikom i one koja su sama uzimala hranu prstima.
Mala studija istraลพivaฤa sa Univerziteta Notingem u kojoj je uฤestvovalo 155 male dece, utvrdila je da deca koja se hrane prstima od poฤetka uvoฤenja ฤvrste hrane u ishranu imaju veฤu verovatnoฤu da ฤe jesti zdravije i da ฤe imati normalnu teลพinu kako odrastaju, u odnosu na decu koja su hranjena kaลกama.
Dve faze istraลพivanja
Novo istraลพivanje obuhvatilo je ukupno 298 beba. U prvoj fazi su ispitani naฤini na koje je bebama uvoฤena ฤvrsta hrana u ishranu u periodu uzrasta od 6 i 12 meseci, a druga faza podrazumevala je prouฤavanje teลพine i navika u ishrani iste dece pri uzrastu od 18 do 24 meseca. Naฤini uvoฤenja ฤvrste hrane bili su priliฤno ravnomerno podeljeni u uzorku.
Dobijeni rezultati pokazuju da su deca koja su se sama hranila prstima imala bolju sposobnost da prestanu da jedu kada su sita, manju verovatnoฤu da ฤe se prejesti i manju verovatnoฤu da ฤe biti “nervozna“ za vreme obroka, u poreฤenju sa onom decom ฤiji su se roditelji odluฤili za metodu hranjenja kaลกikom.
Ova deca su takoฤe imala manju verovatnoฤu da ฤe biti gojazna od svojih vrลกnjaka hranjenih kaลกikom.
Istraลพivaฤi navode da su ovi rezultati bili nezavisni od drugih faktora kao ลกto su poroฤajna teลพina, starosno doba pri uvoฤenju ฤvrste hrane i prestanak dojenja.
Bolja kontrola apetita
Ejmi Braun, jedan od istraลพivaฤa, navodi u saopลกtenju: โStudija pokazuje da uvoฤenje ฤvrste hrane u ishranu deteta putem njihovog sopstvenog hranjenja prstima moลพe smanjiti rizik od prekomerne teลพine, jer deca sama kontroliลกu unos hrane. Tako je dete u stanju da kontroliลกe svoj apetit, ลกto moลพe imati dugoroฤan uticaj na gojenje i naฤin ishrane koji se moลพe nastaviti u daljem toku odrastanja.โ
โGojaznost dece i dalje ostaje veliki problem ลกirom sveta, jer sobom nosi mnoge negativne zdravstvene i socijalne implikacije. Iako postoje mnogi faktori koji tome doprinose, sve je viลกe podataka koji ukazuju na to da naฤin hranjenja beba utiฤe na to kako se razvija apetit i stil ishrane deteta u toku njegovog odrastanja. Omoguฤiti detetu da samo reguliลกe svoj apetit, odnosno ne prisiljavati ga da jede viลกe nego ลกto mu je potrebno, jeste zaista vaลพan korak u podsticanju dece da razviju zdrave navikeโ, zakljuฤuje ona.
Viลกe istraลพivanja
Autori studije navode da njihovo istraลพivanje ipak ima neke nedostatke. Roditelji koji su uฤestvovali u istraลพivanju iskljuฤivo su se svojevoljno javili. Pored toga, roditelji su prijavljivali teลพinu i navike u ishrani svog deteta, pa nije bilo objektivnog merenja u kliniฤkim uslovima.
Oni zakljuฤuju da su dalja istraลพivanja potrebna kako bi se potvrdili njihovi zakljuฤci, ali je ฤinjenica da decu ne treba siliti da jedu i kada su gladna i kada nisu, samo zato ลกto roditelji smatraju da treba da jedu.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com