U trendu

Istina o supi iz kesice koju proizvođači kriju: Niste ni svesni šta unosite samo jednim tanjirom

Supe iz kesice imaju bezbroj prednosti, jednostavne su za pripremu, jako ukusne, dovoljno slane, ali jeste li se ikada zapitali od čega je napravljen prah iz kesice i koliko su zapravo takve supe zdrave za naš organizam?

“Savršen, prepoznatljiv ukus supa iz kesice u većini slučajeva potiče od veštačkih pojačivača aroma, aditiva pod oznakom E620-E635, koji se dodaju s ciljem povećanja prisutnih aroma u prerađenom proizvodu. Zahvaljujući ovim supstancama, supe dobijaju okus koji nas mami da ponovo za tu supu damo novac, a to je ono što pogoduje proizvođaču, ali ne i našem organizmu”, otkriva za City Magazine Hristina Lazarević, magistra farmacije i kreatorka aplikacije Izbegni aditive.

Aditivi koji se nalaze u supi iz kesice ne ostvaruju benefit po naše zdravlje, a neki od njih mogu imati neželjena dejstva, kao što je neurotoksičnost. Neurotoksini su neurološki štetna jedinjenja, koji mogu negativno uticati na tkivo u razvojnom periodu, kao i na već zreli nervni sistem.

Kako bismo u supi izbegli aditive s potencijalnim neurotoksičnim delovanjem, važno je voditi računa da prilikom odabira supe u kesici čitamo sastav supe, koji je naveden na zadnjoj strani kesice.

Zvanično, pojačivači aroma koji se mogu pronaći u supama iz kesice, dele se na 3 grupe:

1. Glutaminska kiselina i njene soli (E620-E625)
2. Guanilna kiselina i njene soli (E626-E629)
3. Inozinska kiselina i njene soli (E630-E635)

S obzirom na to da proizvođač supa, prilikom navođenja sastava, nije dužan da stavi lako prepoznatljivu ‘E’ oznaku i broj (npr E621, E623, E626…), umesto ‘E’ oznake može napisati pun naziv dodatnog aditiva, koji vrlo često populaciji nije poznat.

Upravo zbog toga, u nastavku je spisak aditiva, koji se mogu naći u supama iz vrećica, a koji potencijalno, pored neurotoksičnosti, mogu ostvariti neželjene efekte kao što su ubrzano lupanje srca, česte glavobolje, bronhospazam, osećaj malaksalosti i razna neurološka oboljenja (multipla skleroza, Parkinsonova bolest, Alchajmerova bolest…).

• E620 – Glutaminska kiselina
• E621 – Mononatrijum glutamat
• E622 – Monokalijum-glutamat
• E623 – Kalcijum-diglutamat
• E624 – Monoamonijak-glutamat
• E625 – Magnezijum diglutamat
• E626 – Guanilna kiselina
• E627 – Dinatrijum-guanilat
• E628 – Dikalijum-guanilat
• E629 – Kalcijum-guanilat
• E630 – Inozinska kiselina
• E631 – Dinatrijum-inozinat
• E632 – Dikalijum-inozinat
• E633 – Kalcijum inozinat
• E634 – Kalcijum -5’-ribonukleotidi
• E635 – Dinatrijum -5’-ribonukleotidi

U cilju lakšeg snalaženja i uočavanja potencijalno štetnih aditiva iz hrane, Hristina je kreirala aplikaciju Izbegni aditive, u kojoj su popisani i opisani svi aditivi koji se mogu naći u hrani, razvrstani prema štetnosti.

Osim navedenih aditiva (E620-E635) u supi ne želimo ni maltodekstrin, palminu mast, sojin lecitin, glukozni sirup, kao ni veštačke boje. Najčešće dodavana veštačka boja u supe iz kesice je E150a (karamel obična) koja se u današnje vreme najčešće proizvodi iz GMO (genetski modifikovanih sirovina) čije delovanje na organizam još uvek nije dovoljno ispitano. Kod pojedinih ljudi, ova veštačka boja može biti okidač za razvoj alergijskih reakcija (atopijski dermatitis, ekcem, urtikarija).

Za kraj, Hristina kaže da zapamtimo: supe jesu zdrave, ali domaće supe, napravljene od šargarepe, peršuna, belog luka, celera, paškanata, supe koje obiluju vitaminima i mineralima. Kada supu pravimo od praha, tada dobijemo samo, u najvećem broju slučajeva, veštačko obojenu tečnost za hidriranje bogatu aditivima, koji vrlo često mogu da poremete naš zdravstvenu ravnotežu organizma.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.