U jesen u naลกim krajevina nastaje prava pomama – kako saฤuvati za zimu ลกto viลกe paprika i paradajza. Paradajz treba stalno koristiti u ishrani, a najzdraviji je kada se jede sveลพ. I sve ลกto se spremi od paradajza veoma je zdravo: sok, ajvar, turลกija, keฤap…
Kulinari ga oboลพavaju tako da je paradajz zbog svoje energetske, hranljive i lekovite vrednosti postao redovna salata, hrana i preliv, ali i sok. Paradajz sadrลพi dosta lekovitih sastojaka, pa zato pomaลพe u spreฤavanju i leฤenju mnogih bolesti.
Paradajz je poreklom iz Amerike, a u Evropu je donesen posle Kolumbovih osvajanja Amerike. U poฤetku se koristio samo kao ukrasno bilje jer se mislilo da je otrovan.
Od 18. veka koristi se u zemljama Evrope, ali i ลกirom sveta, a najviลกe ga u ishrani koriste mediteranski narodi tako da je postao osnovni sastojak mediteranske ishrane.
Vrste paradajza
Paradajz se moลพe naฤi u raznim bojama, raznim oblicima i veliฤinama. Neke vrste paradajza: goveฤe srce, kruลกkasti pardajz, paradajz bez semenki, sitan paradajz (ฤeri u grozdu), ลพuti paradajz, zeleni paradajz, roze paradajz,โjabukarโโฆ Pored toga, u narodu se koriste i nazivi domaฤi, makedonski, grฤki paradajz…
To je sezonsko povrฤe (mada ga neki kulinari koriste i kao voฤe) i ima ga u baลกtama od maja do oktobra. Na naลกim pijacama i u piljarama moลพe se naฤi tokom cele godine, pre svega zahvaljujuฤi plastenicima i staklenicima, ali se velike koliฤine uvoze tokom godine iz primorskih zemalja.
Sastav
Paradajz raste kao stabljika sa crvenim plodovima najฤeลกฤe okruglastog oblika. Ima malo kalorija, a dosta hranljivih sastojaka.
Struฤnjaci su ustanovili da paradajz izmeฤu ostalog sadrลพi: belanฤevine, beta-karoten, biljna vlakna i masti, vitamine (A, B, C, D, K), mikro-metale (u malim ali korsnim koliฤinama), minerale, zeaksantin, likopen, karotenoid, lutein, mineralne soli, proteine, ugljene hidrate, kofeinsku kiselinu, hlorogensku kiselinu, ferulinsku kiselinu i flavonoide.
Upotreba
Paradajz se u ishrani koristi sirov (kao salataโฆ), kuvan (supa ili ฤorba), prลพen, kao pire ili kao dodatak kuvanim jelima. Sve viลกe je u upotrebi sok od paradajza (sveลพe ceฤeni je najzdraviji), konzervirani paradajz (u flaลกama), kaลกasti paradajz, keฤap za prelive i sosove.
U toku zime se koristi paradajz konzerviran na razne naฤine: konzervirani paradajz (u konzervama , tetrapaku i flaลกama), kiseo zelen u teglama, kiseo sa drugim povrฤemโฆ
Lekovita svojstva
Za paradajz kaลพu da โฤuva zdravlje i mladostโ pa se preporuฤuje za jaฤanje odbrambenog sistema organizma, ali i za dijetalnu ishranu zbog toga ลกto je hranljiv a niskokaloriฤan. Za leฤenje ฤireva, bubuljica, opekotina i nekih koลพnih oboljenja kriลกke paradajza koriste se kao obloge za bolno mesto.
Paradajz u sebi sadrลพi dosta lekovitih materija, ima antioksidansko i antiseptiฤko dejstvo, ne sadrลพi mnogo kalorija, tako da je pogodan za dijete, ฤistaฤ je organizma i diuretik.
Navodimo za koje joลก bolesti paradajz moลพe da se koristi kao โdodatni lekโ uz redovnu terapiju :
- alergije
- bolesti srca i krvnih sudova
- bolesti zuba, usne duplje i bolesti disajnih puteva
- giht
- impotencija i neplodnost
- imunodeficijencija
- istegnuฤa miลกiฤa i legimenata
- katarakta oka
- leฤenje nekih vrsta raka
- makularna degeneracija
- migrena
- osteoporoza
- osteoartritis
- bolesti organa za varenje
- reumatoidni artritis
- hemoroidi
- herpes
- ลกeฤerna bolest
Kako deluje paradajz?
Ispitivanjima je utvrฤeno da ovo povrฤe ima jako antioksidantsko i antiseptiฤko dejstvo i jaฤa imunitet.
Pored toga ลกto povoljno deluje na organizam, treba voditi raฤuna i o tome da se uzimanje paradajza ne preporuฤuje za pojedine bolesti, kao i osobama koje su i alergiฤne na paradajz.
Tokom pripreme paradajza za zimu, treba voditi raฤuna o tome da se ne kuva previลกe i da mu se ne dodaje previลกe hemikalija za konzerviranje.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com