Paradajz kao lek

U jesen u naลกim krajevina nastaje prava pomama – kako saฤuvati za zimu ลกto viลกe paprika i paradajza. Paradajz treba stalno koristiti u ishrani, a najzdraviji je kada se jede sveลพ. I sve ลกto se spremi od paradajza veoma je zdravo: sok, ajvar, turลกija, keฤap…

Kulinari ga oboลพavaju tako da je paradajz zbog svoje energetske, hranljive i lekovite vrednosti postao redovna salata, hrana i preliv, ali i sok. Paradajz sadrลพi dosta lekovitih sastojaka, pa zato pomaลพe u spreฤavanju i leฤenju mnogih bolesti.

Paradajz je poreklom iz Amerike, a u Evropu je donesen posle Kolumbovih osvajanja Amerike. U poฤetku se koristio samo kao ukrasno bilje jer se mislilo da je otrovan.

Od 18. veka koristi se u zemljama Evrope, ali i ลกirom sveta, a najviลกe ga u ishrani koriste mediteranski narodi tako da je postao osnovni sastojak mediteranske ishrane.

Vrste paradajza

Paradajz se moลพe naฤ‡i u raznim bojama, raznim oblicima i veliฤinama. Neke vrste paradajza: goveฤ‘e srce, kruลกkasti pardajz, paradajz bez semenki, sitan paradajz (ฤeri u grozdu), ลพuti paradajz, zeleni paradajz, roze paradajz,โ€žjabukarโ€œโ€ฆ Pored toga, u narodu se koriste i nazivi domaฤ‡i, makedonski, grฤki paradajz…

To je sezonsko povrฤ‡e (mada ga neki kulinari koriste i kao voฤ‡e) i ima ga u baลกtama od maja do oktobra. Na naลกim pijacama i u piljarama moลพe se naฤ‡i tokom cele godine, pre svega zahvaljujuฤ‡i plastenicima i staklenicima, ali se velike koliฤine uvoze tokom godine iz primorskih zemalja.

Sastav

Paradajz raste kao stabljika sa crvenim plodovima najฤeลกฤ‡e okruglastog oblika. Ima malo kalorija, a dosta hranljivih sastojaka.

Struฤnjaci su ustanovili da paradajz izmeฤ‘u ostalog sadrลพi: belanฤevine, beta-karoten, biljna vlakna i masti, vitamine (A, B, C, D, K), mikro-metale (u malim ali korsnim koliฤinama), minerale, zeaksantin, likopen, karotenoid, lutein, mineralne soli, proteine, ugljene hidrate, kofeinsku kiselinu, hlorogensku kiselinu, ferulinsku kiselinu i flavonoide.

Upotreba

Paradajz se u ishrani koristi sirov (kao salataโ€ฆ), kuvan (supa ili ฤorba), prลพen, kao pire ili kao dodatak kuvanim jelima. Sve viลกe je u upotrebi sok od paradajza (sveลพe ceฤ‘eni je najzdraviji), konzervirani paradajz (u flaลกama), kaลกasti paradajz, keฤap za prelive i sosove.

U toku zime se koristi paradajz konzerviran na razne naฤine: konzervirani paradajz (u konzervama , tetrapaku i flaลกama), kiseo zelen u teglama, kiseo sa drugim povrฤ‡emโ€ฆ

Lekovita svojstva

Za paradajz kaลพu da โ€žฤuva zdravlje i mladostโ€œ pa se preporuฤuje za jaฤanje odbrambenog sistema organizma, ali i za dijetalnu ishranu zbog toga ลกto je hranljiv a niskokaloriฤan. Za leฤenje ฤireva, bubuljica, opekotina i nekih koลพnih oboljenja kriลกke paradajza koriste se kao obloge za bolno mesto.

Paradajz u sebi sadrลพi dosta lekovitih materija, ima antioksidansko i antiseptiฤko dejstvo, ne sadrลพi mnogo kalorija, tako da je pogodan za dijete, ฤistaฤ je organizma i diuretik.

Navodimo za koje joลก bolesti paradajz moลพe da se koristi kao โ€ždodatni lekโ€œ uz redovnu terapiju :

  • alergije
  • bolesti srca i krvnih sudova
  • bolesti zuba, usne duplje i bolesti disajnih puteva
  • giht
  • impotencija i neplodnost
  • imunodeficijencija
  • istegnuฤ‡a miลกiฤ‡a i legimenata
  • katarakta oka
  • leฤenje nekih vrsta raka
  • makularna degeneracija
  • migrena
  • osteoporoza
  • osteoartritis
  • bolesti organa za varenje
  • reumatoidni artritis
  • hemoroidi
  • herpes
  • ลกeฤ‡erna bolest

Kako deluje paradajz?

Ispitivanjima je utvrฤ‘eno da ovo povrฤ‡e ima jako antioksidantsko i antiseptiฤko dejstvo i jaฤa imunitet.

Pored toga ลกto povoljno deluje na organizam, treba voditi raฤuna i o tome da se uzimanje paradajza ne preporuฤuje za pojedine bolesti, kao i osobama koje su i alergiฤne na paradajz.

Tokom pripreme paradajza za zimu, treba voditi raฤuna o tome da se ne kuva previลกe i da mu se ne dodaje previลกe hemikalija za konzerviranje.

Joลก ฤlanaka o paradajzu…

Pripremite zimnicu…

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com