Zbog svoje energetske, hranljive i lekovite vrednosti, paradajz je postao redovna salata, hrana i preliv. Pored toga, paradajz pomaลพe u spreฤavanju i leฤenju mnogih bolesti.
Paradajz je poreklom iz Srednje Amerike, a u Evropu je donet posle kolonizacije Amerike. U poฤetku se koristio kao ukrasno bilje i na njega se gledalo sa sumnjom, jer se mislilo da je otrovan. Od 18. veka koristi se u zemljama Evrope, a najviลกe ga u ishrani koriste Italijani i mediteranski narodi.
Razlikujemo sledeฤe vrste paradajza: goveฤe srce, kruลกkasti pardajz, paradajz bez semenki, sitan paradajz (u grozdu), ลพuti paradajz, zeleni paradajz, „jabukar“… Paradajz je sezonsko povrฤe (maj – oktobar), ali se na naลกim pijacama i u piljarama moลพe naฤi tokom cele godine, pre svega zahvaljujuฤi plastenicima i staklenicima. U novije vreme dosta se i uvozi iz primorskih zemalja.
Sastav
Paradajz raste kao stabljika sa crvenim plodovima okruglastog oblika. Ima malo kalorija, a dosta hranljivih sastojaka:
- belanฤevine
- beta-karoten
- biljna vlakna
- biljne masti
- vitamin A
- vitamine B
- vitamin C
- vitamin D
- vitamin K
- gvoลพฤe
- zeaksantin
- likopen
- kalijum
- kalcijum
- karotenoid
- lutein
- magnezijum
- mineralne soli
- natrijum
- proteine
- ugljene hidrate
- kofeinsku kiselinu
- hlorogensku kiselinu
- ferulinsku kiselinu
- flavonoid
- fosfor
Pored toga, paradajz u manjim koliฤinama sadrลพi: bakar, mangan, bor i kobalt.
Koriลกฤenje
Paradajz se u ishrani koristi sirov (kao salata…), kuvan (supa ili ฤorba), prลพen, kao pire ili kao dodatak kuvanim jelima. Sve viลกe se koriste sok od paradajza, konzervirani paradajz (u flaลกama), kaลกasti paradajz, keฤap za prelive i sosove. U toku zime se koristi paradajz konzerviran na razne naฤine: Paradajz se u ishrani koriste sirov (kao salata…), kuvani (supa ili ฤorba), prลพeni, kao pire ili kao dodatak kuvanim jelima. Sve viลกe se koriste sok od paradajza, kaลกasti paradajz kao i keฤap za prelive i sosove.
U toku zime se koristi paradajz konzerviran na razne naฤine: konzervirani paradajz (u flaลกama), kiseo u teglama, kiseo sa drugim povrฤem… Paradajz se preporuฤuje za jaฤanje odbrambenog sistema organizma, ali i za dijetalnu ishranu zbog toga ลกto je hranljiv a niskokaloriฤan. Za leฤenje ฤireva, bubuljica i nekih koลพnih oboljenja kriลกke paradajza koriste se kao obloge za bolno mesto.
Dejstvo
Paradajz u sebi sadrลพi dosta lekovitih materija, ima antioksidansko i antiseptiฤko dejstvo, ฤistaฤ je organizma i diuretik. Dokazano je da veoma povoljno deluje u borbi protiv sledeฤih bolesti:
- alergija
- anemija
- artritis
- astma
- bolesti srca i krvnih sudova
- bolesti zuba, usne duplje i ลพdrela
- bronhitis
- giht
- ekcem
- impotencija
- imunodeficijencija
- istegnuฤa miลกiฤa i legimenata
- katarakta oka
- leฤenje raka
- makularna degeneracija
- migrena
- neplodnost
- opekotine od sunca
- osteoporoza
- osteoartritis
- poviลกeni holesterol
- prehlade i grip
- koลพne bolesti
- katar creva i ลพeluca
- regulisanje krvnog pritiska
- regulisanje varenja
- regulisanje prekomerne teลพine
- reumatoidni artritis
- sinuzitis
- spreฤavanje raka prostate
- uganuฤa
- umor i iscrpljenost
- hemoroidi
- herpes
- hipertireoza
- ฤirevi i bubuljice
- ลกeฤerna bolest
Naฤin delovanja
Ispitivanjima je utvrฤeno da ovo povrฤe ima jako antioksidantsko i antiseptiฤko dejstvo. Paradajz je povrฤe koji se gaji i koristi u velikim koliฤinama u gotovo svim zemljama sveta, a pomaลพe u oฤuvanju zdravlja. Pored toga ลกto povoljno deluje na organizam, treba voditi raฤuna i o tome da se uzimanje paradajza ne preporuฤuje za pojedine bolesti, kao i da postoje osobe koje su i alergiฤne na paradajz, pa se paradajz njima ne preporuฤuje.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com