10 namirnica sa najviĆĄe proteina
Proteini su osnovne gradivne materije svakog tkiva u organizmu. Bez proteina nema funkcionisanja nervnog sistema, nema imuniteta, dakle, nema ĆŸivota.
Proteini se nalaze u raznim vrstama prehrambenih namirnica. MoĆŸe se gotovo reÄi da su u veÄim ili manjim koliÄinama zastupljeni u svakoj vrsti hrane osim u rafiniranim ƥeÄerima i mastima.
Hrana ĆŸivotinjskog porekla poput mesa, ribe, jaja, mleka, jogurta i sira dobar je izvor proteina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu.
SadrĆŸe veliku koliÄinu proteina, ali su i izvor svih esencijalnih aminokiselina.
ReÄ protein, potiÄe od grÄke reÄi „protos“ ĆĄto u prevodu znaÄi „prvi element“. Prvi i osnovni zadatak proteina je njihova neophodnost u procesu rasta i razvoja.
Proteini ulaze u sastav svih miĆĄiÄa kostiju, koĆŸe i unutraĆĄnjih organa. ReguliĆĄu aktivnost Äelija, kao i brzinu svih biohemijskih reakcija, imaju i zaĆĄtitnu i transportnu ulogu, ali, svakako, ono ĆĄto je nama najbitnije, je njihova gradivna uloga.
Predstavljamo vam 10 namirnica u kojima je zastupljena najveÄa koliÄina proteina. Broj grama predstavlja udeo proteina u 100g proizvoda.
10. Mocarela – 32 g
Ako veÄ ĆŸelite jesti sir bez masti i malim udelom ugljenih hidrata, s visokim postotkom proteina, onda se bezmasna mocarela Äini kao najbolji izbor, jer na 100 grama ima 32 grama proteina, nula posto masti, 4 grama ugljenih hidrata i ostatak je voda. Za razliku od bezmasne verzije, âobiÄnaâ mocarela na 100 grama sadrĆŸi 28 grama proteina, ali i 16 posto masti.
9. PeÄena sipa – 32,5 g
PeÄena sipa je vrlo siromaĆĄna kalorijama i mastima, ali je zato neverovatno bogata proteinima. Svako je moĆŸe konzumirati bez obzira na probleme sa kilogramima ili visoki holesterol. Na 100g peÄene sipe imamo 158 kalorija, 1,6 grama ugljenih hidrata, 1,4 grama masti i 32,5 grama proteina.
8. Semenke bundeve – 33 g
Same semenke bundeve su odliÄan izvor dijetalnih vlakana i masnih kiselina koje su odliÄne za zdravlje naĆĄeg srca. Semenke su isto tako bogate proteinima, mineralima i korisnim vitaminima. Samo 100g semenki bundeve ima 33g proteina, Äak 100% dnevnih potreba za gvoĆŸÄem, oko 30% potreba za niacinom, selenom, cinkom.
7. Jagnjetina, pleÄka – 36 g
Jagnjetina sadrĆŸi niacin i vitamin B12, koji vam pomaĆŸu da trenirate duĆŸe, a takoÄe je dobar izvor cinka i selena, koji su odliÄni pri oporavku miĆĄiÄa nakon treninga. Uz to, proteini iz jagnjeÄeg mesa su lako probavljivi zbog veoma niskog sadrĆŸaja vezivnog tkiva.
6. Nemasna teletina, junetina i govedina – 37 g
Meso je osnovni izvor animalnih proteina, pored mleka i jaja, a njegovom odgovarajuÄom termiÄkom obradom dobiÄete nutritivno vredan obrok. Ovo se posebno odnosi na kvalitetnija crvena mesa poput teletine, junetine i govedine. Udeo proteina moĆŸe da varira, ali ako se meso tretira i obradi na pravi naÄin, moĆŸe se dobiti veoma visok procenat proteina.
5. SuĆĄena zrna soje – 40 g
Soja je jedina namirnica biljnog porekla koja sadrĆŸi baĆĄ sve esencijalne aminokiseline neophodne za funkcionisanje organizma. SuĆĄena zrna soje su izuzetna zbog visokog udela proteina koji Äine Äak 40% njenog sastava, veoma je hranjiva i predstavlja odliÄan izvor minerala, vitamina i vlakana.
4. Parmezan – 40 gÂ
Razlog zaĆĄto je parmezan nutritivno vredna namirnica leĆŸi u Äinjenici da je potreban dug vremenski period da sazre. Tokom procesa sazrevanja proteini se razgraÄuju na jednostavnije spojeve ĆĄto olakĆĄava probavu i nema optereÄenja metabolizma.
3. Spirulina – 58 g
Spirulina je plavozelena alga u obliku spirale. Spirulina sadrĆŸi visokokvalitetne biljne proteine, 3-4 puta viĆĄe od govedine i 5 puta viĆĄe od jaja. Ovi proteini su bioloĆĄki kompletni jer sadrĆŸe sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline.
2. Bakalar (suĆĄeni) – 63 g
Proteini koje obezbeÄuju ribe su i viĆĄe nego odliÄna alternativa za proteine mesa domaÄih ĆŸivotinja. Osim ĆĄto je izuzetno bogato proteinima, meso bakalara sadrĆŸi i esencijalne masne kiseline koje su vaĆŸne za izgradnju staniÄnih membrana.
1. Sejtan – 70 g
Sejtan ili seitan (takoÄe poznat kao „pĆĄeniÄno meso“), jelo je napravljeno od pĆĄeniÄnog braĆĄna, bogato proteinima. Radi se o pĆĄeniÄnom glutenu koji se dobija ispiranjem skroba iz testa. Postupnim ispiranjem i kuvanjem dobija se Äisti gluten Äija je tekstura sliÄna mesu.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.