Dijabetes i ishrana

Veฤ‡ smo pisali o uticaju ishrane na zdravlje, ali se nismo pozabavili njenim znaฤajem za obolele od dijabetesa.

Dijabetiฤari pre svega treba da se pridrลพavaju saveta svog lekara, koji ฤ‡e im, pored lekova, prepisati i plan ishrane, tj. dijetu, kako bi svoju bolest drลพali pod kontrolom. Treba izabrati takvu dijetu koja ฤ‡e organizam snabdeti neophodnim sastojcima, a u isto vreme drลพati ลกeฤ‡er u krvi u granicama normale; jer svaka namirnica ima drugaฤiji efekat na nivo ลกeฤ‡era u krvi, ona taj nivo viลกe ili manje podiลพe.

Da biste nivo ลกeฤ‡era u krvi zadrลพali u prihvatljivim granicama i izbegli hiperglikemiju, trebalo bi da nauฤite kako da izbegnete suviลกe brzo podizanje ลกeฤ‡era. Prilikom planiranja dijete, vaลพno je oฤuvati odnos ugljenih hidrata, masti i proteina; u skladu s tim, od ukupnog energetskog unosa – ugljeni hidrati treba da ฤine 50-60%, masti 30%, a proteini 20%.

Ishrana dijabetiฤara sadrลพi sve vrste namirnica i gotovo se nimalo ne razlikuje od ishrane zdravih ljudi. Iz ishrane se jedino izostavljaju ลกeฤ‡er i slatkiลกi, a ograniฤava se upotreba hleba i proizvoda od braลกna (testenine). Izostavljanje ili ograniฤenje unosa ovih namirnica nije bez razloga s obzirom na to da su pomenute namirnice bogate ugljenim hidratima (ลกeฤ‡er i skrob).

Najvaลพnija je, dakle, zdrava, pravilna i uravnoteลพena ishrana. Zdravo se hraniti znaฤi „samo“ dobro poznavati grupe namirnica i njihov uticaj na organizam. Dobro poznavanje hrane omoguฤ‡uje veฤ‡u slobodu u izboru onoga ลกto jedete.

Pa ipak, postoje osnovna pravila u ishrani dijabetiฤara:

1. Preporuฤljivo je uzimati sveลพu hranu. Jedite dosta salata i povrฤ‡a, jer sadrลพe samo hranljive i prazne kalorije i nemaju masnoฤ‡e. Kada je o voฤ‡u reฤ, voฤ‡e sa malo ลกeฤ‡era moลพete da uzimate u veฤ‡im koliฤinama, ali bi trebalo da izbegavate groลพฤ‘e, urme, smokve i sve voฤ‡e koje sadrลพi velike koliฤine ลกeฤ‡era.

2. Hranu treba pripremati ลกto kraฤ‡om termiฤkom obradom, kako bi se ลกto viลกe saฤuvali vitamini. Dijabetiฤari, zapravo, mogu da koriste hranu koja je kuvana, kuvana pod parom ili na pari, dinstana, peฤena u teflonskoj posudi ili u aluminijumskoj foliji, peฤena u rerni ili na roลกtilju. Prลพena i pohovana hrana dijabetiฤarima nije dozvoljena.

3. Treba izbegavati masnu hranu. Masnoฤ‡e se mogu smanjiti u odreฤ‘enoj meri, ali ne potpuno, da bi se odrลพao ukus i hranljivost obroka. Jedan od naฤina da se smanji masnoฤ‡a jeste koriลกฤ‡enje ulja (suncokretovog, kukuruznog ili, najbolje, maslinovog) i margarina bez holesterola ili pripremanje jela u teflonskoj posudi sa vrlo malo masnoฤ‡e. Kada su posredi masnoฤ‡e, dijabetiฤari reฤ‘e koriste biljnu mast, a izuzetno retko (ili nikako) svinjsku mast. Kupujte takozvano posno meso: piletinu, teletinu, mrลกavu govedinu, jagnjetinu i posnu plavu ribu. U cilju smanjenja masnoฤ‡a, moลพete probati da jedete i soju kao zamenu za meso.

4. Treba izbegavati i dodavanje jakih zaฤina, ali ne po cenu da jedete bljutavu hranu. Svi zaฤini su dozvoljeni, ali unos soli mora biti kontrolisan, poลกto dijabetes prati visok krvni pritisak.

5. Dijetetska ishrana iskljuฤuje upotrebu zaprลกke prilikom pripreme jela. Sosove je bolje zgusnuti pireom od pirinฤa, povrฤ‡em ili prezlama nego zaprลกkom od braลกna.

6. Svaki dijabetiฤar treba da ima 5-6 obroka u toku dana (prema datoj dijeti), i to otprilike u isto vreme. Ti obroci obuhvataju 3 glavna obroka (doruฤak, ruฤak, veฤera) i 2-3 sporedna (prepodnevna, popodnevna uลพina i uลพina pre spavanja). Prilikom ovako rasporeฤ‘enih obroka ne dolazi do nagomilavanja ลกeฤ‡era u krvi, veฤ‡ njegov nivo lako osciluje. U protivnom, javlja se skokovito nagomilavanje ลกeฤ‡era u krvi, ลกto u duลพem periodu dovodi do oลกteฤ‡enja krvnih sudova, srca i drugih vaลพnih organa.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com