NajtraĹženija jeste, ali da li je zelena salata zaista zdrava
NajtraĹženija salata je i danas kao i ranije glaviÄasta zelena salata, koja se kod nas gaji veÄ vekovima. Danas je moĹžemo kupiti tokom cele godine zbog velikog broja njenih razliÄitih sorti.
Salata se veoma ceni u ishrani zdravih i bolesnih ljudi zbog visoke bioloĹĄke vrednosti i specifiÄnog osveĹžavajuÄeg ukusa. Salate su bogate vlaknima, koja olakĹĄavaju rad creva, a izuzetno su korisne i u dijetama jer usporavaju apsorpciju ĹĄeÄera, Äime omoguÄavaju njihovo postupno iskoriĹĄÄavanje.
Zelena salata sadrĹži oko 4% vode, od hranljivih materija ima najviĹĄe ugljenih hidrata oko 2,5%, belanÄevina oko 1,2% i masti oko 0,2%. Energetska vrednost je neznatna. Zelena salata sadrĹži vitamine A i C, a od minerala ima gvoĹžÄa, kalcijuma, cinka, bakra, magnezijuma i fosfora. Vitamini B1, B2, B6, koji su neophodni za razmenu materija i funkcije nerava, a takoÄe za stvaranje belanÄevina, sadrĹžani su u svim zelenim salatama. Tamnije zeleno liĹĄÄe salate bogatije je vitaminom A, od svetlijeg. Dakle, pravilnim izborom salata snabdevamo se u dovoljnoj meri svim onim ĹĄto je organizmu potrebno.
Pre upotrebe, listove zelene salate najpre dobro oprati u posudi (ne pod mlazom vode), jer se u glavici salate mogu naÄi razni insekti koji prenose zarazu ako se ne odstrane, pa tek onda ih kidati, jer u protivnom dolazi do gubitka hranljivih sastojaka. Izbegavajte pranje povrÄa sodom bikarbonom, jer moĹže pospeĹĄiti gubljenje dragocenih vitamina. Opranu salatu najbolje je zaÄiniti limunovim sokom i hladno ceÄenim uljem koje najviĹĄe volite â maslinovo, bundevino, sojino, laneno, suncokretovoâŚ
Ukus salate moĹžete obogatiti i sveĹžim zaÄinskim biljem-bosiljkom, majÄinom duĹĄicom, ruzmarinom, timijanom i majoranom. Osim ĹĄto olakĹĄavaju varenje, smanjuju potrebu za soli. Ne zaboravite â zelena salata se treba uvek pripremati neposredno pred upotrebu, da bi se saÄuvala njena sveĹžina, ÄvrstoÄa i vitaminska vrednost.
Zelena salata se preporuÄuje osobama koje pate od zatvora. GvoĹžÄe i bakar prisutni u salati su veoma korisni za popravljanje krvne slike, tome potpomaĹže i prisutni vitamin C. Ona sadrĹži elemente koji pomaĹžu kod luÄenja bronhijalnog sekreta. Salata ima i zaĹĄtitnu ulogu od nekih oblika raka (na organima za varenje i disajnim organima). U izvesnoj meri pomaĹže kod glavobolje.
Posle obilne upotrebe salate uvek sledi miran i dubok san. Najvredniji lekoviti sastojak salate je njen mleÄni sok. Sok zelene salate sadrĹži sliÄnu materiju opijumu i moĹže, kad mu se doda limunov sok, da se upotrebljava kao sredstvo za smirenje. JoĹĄ stari grÄki lekari, leÄili su nesanicu preporuÄujuÄi upotrebu veÄih koliÄina zelene salate.
Pri kupovini, izbeÄi da zelena salata ima ĹžuÄkasto liĹĄÄe ili sa braon mrlje. Ĺ˝uta boja ukazuje na njenu starost, a time i na manju vitaminsku vrednost. Tamne mrlje ukazuju na starost i loĹĄe rukovanje, kao i na poÄetno kvarenje.
Salate se lako vare, naroÄito ako se zaÄine umesto sirÄetom limunovim sokom. Salatu je najbolje jesti na poÄetku obroka, jer otvara apetit i brzo se vari. Salatu ne treba jesti na kraju obroka, jer ona âizgoniâ hranu uzetu pre nje iako ova joĹĄ nije dobro svarena. Semenke sirovog suncokreta, susama, bundeve i lana,t reba kombinovati sa salatama od povrÄa.
Zelenu salatu Äuvati u friĹžideru, upakovanu u plastiÄnu kesu. Ne drĹžati je uz banane, jabuke, jer gas etilen, koji ovo voÄe ispuĹĄta moĹže da ubrza kvarenje salate, prenosi Espreso.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.