Veliki broj studija ลกirom sveta o vaลพnosti higijene kako ruku tako i celog tela pokazuje da pravilno pranje ruku u mnogome spreฤava moguฤnost ลกirenja bakterijskih infekcija.
Loลกa higijena ruku izaziva ลกirenje infekcija i ฤeste bolesti pa je zbog toga upotreba antibiotika kao terapije u takvim sluฤajevima takoฤe uฤestala. Meฤutim, upravo ta uฤestalost primena antibiotika moลพe dovesti do otpornosti na anatibiotike koja kao posledicu moลพe imati ลกirenje bakterijskih infekcija.
Procenjuje se da samo u Americi godiลกnje viลกe od 700.000 ljudi umre od nekih bakterijskih infekcija, HIV-a, tuberkuloze i malarije. Istraลพivanje navodi da otpornost (imunost) na antibiotike iz godine u godinu raste i oฤekuje se da bi taj broj do 2050. godine mogao da poraste na godiลกnjem nivou od 10 miliona osoba imunih na antibiotike.
Zdravstvene institucije navode nuลพnu prevenciju i edukaciju o pranju ruku kao reลกenje za manji broj imunosti na antibiotike a time i manji rizik za bolest. Naglaลกava se nuลพnost i edukacija da je pranje ruku posle odlaska u toalet, pre obroka, posle povratka u kuฤu, posle dodirivanja ili praลพnjenja kante za smeฤe – neohodno i obavezno za zdravlje ฤoveka.
Savetuje se koriลกฤenje teฤnog sapuna i energiฤno trljanje ruku u trajanju od 10 do 15 sekundi. Posebno treba obratiti paลพnju na vrhove prstiju i podruฤje izmeฤu prstiju. Ruke potom treba dobro isprati, a za brisanje se preporuฤuje papirni ubrus. U sluฤaju nedostupnosti vode i sapuna, dezinfekcija ruku se moลพe izvrลกiti i alkoholom, ali u nekom blaลพem obliku.
Najฤeลกฤe bakterijske infekcije, ali i bolesti zbog prljavih ruku, poput gripa ili prehlade, zahvata mlade ljude koji ลพive po studenskim domovima ili kampovima. Daljina od kuฤe i neadekvatna higijena tela utiฤe na ฤest razvoj bakterijskih infekcija kod veฤine ฤaka ili studenata. Predlaลพe se da se u domovima ili kampovima postave plakate sa podsetnicima o vaลพnosti redovne higijene. Takoฤe se navodi da je kuฤno obrazovanje od malih nogu o higijeni najbitnije, jer sticanje rane navike o higijeni ostaje u glavi za sva vremena.
Na kraju se navodi i upozorenje da veฤ postoje infekcije otporne (imune) na antimikrobne lekove. To je dodatni razlog da se pranje ruku i uopลกte higijena tela shvate kao neลกto najbitnije u spreฤavanju infekcija.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com