Ideje koju struฤnjaci i nauฤnici ลกirom sveta iznose i pokazuju javnosti viลกe puta nas zaฤude, a neretko i oduลกeve.
Jedna od takvih ideja stiลพe iz studije raฤene u Velikoj Britaniji u kojoj se, po ugledu na vodozemce (konkretno daลพdevnjake), razvija novi lek za brลพe i efikasnije zarastanje kostiju u sluฤaju preloma.
Tim nauฤnika je bio inspirisan sposobnoลกฤu daลพdevnjaka da utiฤu na svoje kosti.
Studija navodi da je prelom kostiju veliki problem u svakom ลพivotnom dobu, a naroฤito kod starijih osoba kod kojih iz godine u godinu broj preloma i rizika od preloma rasta.
Veฤina preloma samostalno zarasta, meฤutim u 10% sluฤajeva zarastanje preloma traje i po 6 meseci, a u nekim sluฤajevima kost uopลกte i ne zaraste. U najgorem sluฤaju, to moลพe dovesti do nekoliko hirurลกkih intervencija, pa i do amputacije.
Tim nauฤnika u ovoj studiji koristio je uzorke kostiju od ljudi podvrgnutih operaciji zamene kuka, da bi ispitao da li novi lek moลพe aktivirati molekularni put razvoja kostiju.
Ovaj molekularni put koji se nalazi kako u mnogim ลพivotinjama tako i u ljudima, izaziva deobu matiฤnih ฤelija u koลกtanoj srลพi i na taj naฤin pospeลกuje zarastanje preloma.
Studija je pokuลกala da pronaฤe naฤin hemijske stimulacije koriลกฤenjem lekova. Istraลพivaฤi su selektivno dodavali proteine i druge molekule koji menjaju i pospeลกuju rast u kostima.
Studija se nada da se ovim principom moลพda mogu pronaฤi lekovi za mnoge vrste bolesti kostiju, a ne samo za prelom kostiju.
Jedina prepreka na koju je studija naiลกla jeste saznanje da predugo regenerativno dejstvo leka tokom vremena gubi lekovito dejstvo i razgraฤuje ฤelije.
Zbog toga studija na kraju navodi da je u ovoj terapiji izuzetno vaลพno tempirano i ciljano doziranje leka u zavisnosti od pacijenta i preloma.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com