Obratite paลพnju na simptome, neki nisu bezazleni kako vam se ฤini
Ukoliko primetite i jedan od simptoma, nije na odmet da se obratite kadiologu.
Bol u grudima
Bol u grudimaย moลพe da ukazuje da neลกto nije u redu i da biste trebali da se prekontroliลกete. Iako srce nije jedini razlog zbog koga se javlja ovakav bol, nije na odmet da posetite lekara i odlobodite se sumnji.
Bol koji je povezan sa srฤanim tegobama ima i prateฤeย simptomeย kao ลกto suย oseฤaj pritiska i teลพine na grudima, bol koji se proลกiruje na leฤa, vilicu, ramena i ruke.ย Ovakav bol uglavnom traje nekoliko minuta i ponavlja se nekoliko puta u kratkom vremenskom periodu. Kratak dah, znojenje, vrtoglavica i muฤnina uglavnom idu uz njega.
Visok krvni pritisak
On je glavni faktor rizika za nastanak srฤanih smetnji. Joลก ga nazivaju i tihi ubica, jer ne postoje simptomi na osnovu kojih biste mogli da zakljuฤite da sa vaลกimย krvnim pritiskomย neลกto nije uredu, osim ukoliko ga ne izmerite. Iz tih razloga je poลพeljno je redovno kontrolisati njegov nivo.
Gubiteย dah
Ako vam se ovo ฤesto dogaฤa to moลพe da ukazuje naย aritmijuย ili koronalne bolesti.
Duvanski dim
Puลกaฤiย imaju znatno veฤe ลกanse da naruลกe zdravlje srca, pa im se savetuje redovan odlazak kod lekra.
Visok nivo holesterola
Poviลกen nivo ukazuje da seย masnoฤaย nakupila na krvnim arterijama, a takvo stanje je vrloย riziฤno. U normalu se dovodi ishranom ili u krajnjem sluฤaju lekovima.
Hroniฤno oboljenje bubrega
Ukoliko vamย bubreziย ne rade kako treba, nastaje rizik i od srฤanih oboljenja.
U porodici je veฤ neko bolovao od sliฤnih bolesti
Neka srฤana oboljenja suย nasledna. Ukoliko je neko iz porodice veฤ imao ovakav problem, lekar moลพe da odredi stepen rizik koji se razvio kod vas.
Bolest perofernih arterija
Periferna arterijska bolestย predstavlja suลพenje perifernih arterija, pogotovo u nogama. Sliฤna je bolesti koronarnih arterija i ฤesto se dogaฤa da osoba boluje od obeย bolesti. Puลกenje, visoki krvni pritisak, holesterol i dijabetes poveฤavaju rizik. Promene na perifernim arterijama uzrokuju suลพavanje odnosno na kraju i zaฤepljenjeย arterije.
Smanjena fiziฤka aktivnost
Da bi telo, pa i srce dobro funksionisalo, potrebno je da budeteย fiziฤki aktivni. Veลพbanje sa sobom nosi veliki broj benefita za ฤitav organizam, pa se preporuฤuje bilo koji vid fiziฤke aktivnosti barem 2 puta nedeljno. Savremeni naฤin ลพivota je smanjio ovu aktivnost na minimum, a upravo to stvara ogroman rizik za bolesti srca.
Viลกak kilograma
Najopasniji kilogami su oni nakupljeni u predelu stomaka.ย Saloย na tom delu ukazuje da su svi organi ugroลพeni, a najviลกe srce. Pravilna i zdrava ishrana je obavezna za normalno finkcionisanje i smanjenje rizika od nastanka srฤanih smetnji.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com