Drลพava je najpre podigla starosnu granicu za ลพene koje ulaze u proces biomedicinski potpomognute oplodnje sa 40 godina na 42 godine, a onda je donet i novi Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji koji ฤe, kada bude kompletiran pravilnicima, omoguฤiti i formiranje banke reproduktivnih ฤelija, tkiva i embriona, a u odreฤenim sluฤajevima i zamrzavanje jajnih ฤelija o troลกku drลพave.
Savremeni naฤin ลพivota uฤinio je da se u velikom broju sluฤajeva roditeljstvo odlaลพe, ali je tome doprinela i ฤinjenica da se ลพivotni vek produลพio, a medicina uznapredovala, izmeฤu ostalog, i u oblasti razvoja vantelesne oplodnje. U mnogim zemljama starosna granica za biomedicinski potpomognutu oplodnju koju pomaลพe drลพava zato je pomerena i na iznad 47 godina.
U Srbiji se kod ลพena starijih od 42 godine vantelesna oplodnja uglavnom radi samo u privatnoj praksi, a nekoliko gradova i tada finansijski pomaลพe, kao ลกto su Kruลกevac, Zrenjanin, Vranje, Smederevska palanka, Ruma, Inฤija i Panฤevo.
Lekari, meฤutim, upozoravaju da parovi treba da vode raฤuna o tzv โbioloลกkom satuโ jer stepen ostvarivanja trudnoฤe i priprodnim putem i uz pomoฤ vantelesne oplodnje znaฤajno opada posle 40 godine.
Jedan od naลกih najistaknutijih struฤnjaka u oblasti reproduktivnog zdravlja Slobodan R. Raduloviฤ, zahvaljujuฤi ฤijoj Specijalnoj bolnici โBeogradโ se u 52. godini u ulozi majke ostvarila i glumica Ljiljana Jakลกiฤ, kaลพe da je i u ovoj oblasti neophodna edukacija graฤana jer se i dobre vesti pogreลกno tumaฤe.
„Ljudi na primer ฤinjenicu da se neka ลพena ostvarila u ulozi majke u poznijim godinama meลกaju sa stepenom plodnosti, pa i ลกansi za uspeลกnost vantelesne oplodnju“ kaลพe Raduloviฤ i objaลกnjava da plodnost ลพena opada veฤ od 30. godine, te da mnoge ลพene ulaze u menopauzu veฤ sa 45 godina. Osim ลกto se sa godinama poveฤava i procenat steriliteta, kod ลพena koje imaju viลกe od 35 godina veฤi je i procenat poviลกenog pritiska i duplo veฤi broj poroฤaja carskim rezom nego kod ลพena u dvadesetim.
Sasvim je, meฤutim, drugaฤija situacija sa samom trudnoฤom, ลกto je takoฤe, zona zabluda, jer ljudi pogreลกno veruju da su trudnoฤe u poznijim godinama uvek riziฤnije.
„Sama trudnoฤa mnogo manje zavisi od starosti ลพene nego od mnogih drugih faktora kakvi su genetika, zdravstveno i opลกte stanje organizma“, kaลพe Raduloviฤ. On pojaลกnjava da je upravo zbog toga vaลพno objasniti ljudima da na vreme treba da misle na svoje potomstvo, sve i ako u odreฤenim godinama nisu spremni da se baลก tada ostvare u ulozi roditelja.
„Vaลพno je saฤuvati bioloลกki reproduktivni materijal, odnosno jajne ฤelije i spermatozoide, zbog ฤega svima koji imaju partnere a nisu spremni da se u mlaฤim godinama ostvare kao roditelji savetujemo zamrzavanje jajnih ฤelija odnosno sperme, baลก kao ลกto to treba da uฤine i oni koje oฤekuju neke riziฤnije operacije“, kaลพe Raduloviฤ istiฤuฤi da tim viลกe pozdravlja odluku drลพave da finansira i zamrzavanje u sluฤajevima u kojima je to neophodno zbog drugih zdravstvenih problema koji mogu uticati na kasniji sterilitet.
(Danas)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com