Da li je evolucija završena (I deo)
Neki nauÄnici smatraju da ljudi postaju sve manje pametni a sve viÅ¡e neurotiÄni; drugi opet tvrde da ljudska rasa postaje fiziÄki slabija ali intelektualno moÄnija; treÄi smatraju da se niÅ¡ta znaÄajno ne menja – evolucija je zavrÅ¡ena. Takvo miÅ¡ljenje zastupa profesor Stiv DÅŸouns (Steve Jones), Britanac koji je svoju teoriju izneo u Edinburgu, u okviru debate pod nazivom „Da li je evolucija zavrÅ¡ena?“.
Prema njegovom miÅ¡ljenju, u razvijenim drÅŸavama ljudi su u toj meri zaÅ¡tiÄeni modernim naÄinom ÅŸivota i kvalitetnom medicinskom negom, da za njih viÅ¡e ne vaÅŸe zakoni prirodne selekcije, koji su, prema Darvinu (na slici), glavni „motor“ promena.
Prema teoriji iz proÅ¡log veka, bolje prilagoÄene jedinke duÅŸe ÅŸive, dostiÅŸu polnu zrelost, imaju viÅ¡e potomaka i, na taj naÄin, Å¡ire svoje gene na zajednicu/populaciju. MeÄu ÅŸivotinjama koje se hrane liÅ¡Äem sa drveÄa najveÄu Å¡ansu imale su one sa duÅŸim vratom – tvrdi Darvin – pa su tako i postale ÅŸirafe.
Sredina u kojoj se ÅŸivi postavlja odreÄene „zadatke“ pred jedinku: razmnoÅŸavaju se samo one koje se uspeÅ¡no prilagode. Njihove se osobine prenose na sledeÄe koleno, i tako se odvija evolucija, neprekidni lanac promena.
„Ako ÅŸelite da saznate kako izgleda Utopija, osvrnite se oko sebe“, kaÅŸe profesor DÅŸouns, viÅ¡e aludirajuÄi na „zaustavljeno vreme“ nego na stvarni kvalitet ÅŸivota. Prema njegovom miÅ¡ljenju, na Zapadu su ljudi postali odvojeni od prirode, manje izloÅŸeni njenim uticajima, viÅ¡e zavisni od maÅ¡ina i tehnologije koja ih okruÅŸuje.
„RazmnoÅŸavaju se i prilagoÄeni i neprilagoÄeni“, tvrdi on, „a smrtnost dece opada.“ Stiv DÅŸouns istiÄe i Äinjenicu da je polovina dece u viktorijanskoj Engleskoj umirala pre adolescencije: danas taj procenat iznosi samo 2%.
„Prema tome“, zakljuÄuje on, „prirodna selekcija viÅ¡e ne igra znaÄajnu ulogu – ljudska rasa se ne menja.“ Jedina promena koju on predviÄa jeste u boji koÅŸe: zbog velikog broja meÅ¡ovitih brakove, uslovljenih veÄom pokretljivoÅ¡Äu ljudi, u buduÄnosti Äe svi imati „braonkastu“ boju koÅŸe.
„Nekada su veze izmeÄu stanovnika razliÄitih gradova u istom regionu bile retkost. Danas su uobiÄajeni brakovi izmeÄu ljudi sa razliÄitih kontinenata, koji ÅŸive stotinama ili hiljadama kilometara daleko od mesta roÄenja.“
Profesor DÅŸouns istiÄe da ovakva zapaÅŸanja vrede samo za Zapadnu civilizaciju – u zemljama „TreÄeg sveta“ evolucija se nastavlja. Kao primer on istiÄe virus HIV-a, Äiji su nosioci Å¡impanze, imune na ovu bolest. Kada je doÅ¡lo do zaraze, smatra on, verovatno je ogroman broj ÅŸivotinja podlegao virusu. Ipak, preÅŸivele su jedinke koje su nosile gene-zaÅ¡titnike, pa se njihovim razmnoÅŸavanjem stvorila nova vrsta Å¡impanzi, prilagoÄena virusu i otporna na sidu.
„U Africi sada ljudi masovno umiru od ove bolesti, ali ima i onih koji su zaraÅŸeni, ali imuni. Nosioci Äe preÅŸiveti i dobiti potomke sa genima koji obezbeÄuju imunitet. Na taj naÄin biÄe stvorena nova rasa Afrikanaca, imunih na sidu“, objaÅ¡njava britanski evolucionista.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.