Kina i Francuska lansirale satelit koji treba da pomogne da se bolje razume svemir

Kina i Francuska su danas iz Kine lansirale satelit koji treba da pomogne da se bolje razume svemir, a to je i simbol njihove saradnje.

Taj satelit je za uoฤavanje „gama praska“ – pravih „svetlecฬih fosila“ koji bi trebalo da pruลพe viลกe informacija o istorija svemira.

Delo inลพenjera iz dve zemlje, satelit nazvan kraฤ‡enicom SVOM (Space-based Multi-band Astronomical Variable Objects Monitor – Svemirski viลกepojasni astronomski monitor promenljivih objekata), znaฤajna je kinesko-zapadna saradnja s ciljem da otkrije i locira te veoma udaljene kosmiฤke pojave monumentalne mocฬi.

Satelit od 930 kilograma sadrลพi ฤetiri instrumenta  – dva kineska, dva francuska.

Uspeลกno je lansiran u svemir danas u 15:00 (07:00 GMT) kineskom raketom „Long March 2-C“ iz baze Siฤang na jugozapadu Kine, objavila je kineska svemirska agencija CNSA.

„Gama prasak“ se obiฤno javlja posle eksplozije masivnih zvezda, viลกe od 20 puta vecฬe mase od Sunca ili posle spajanja kompaktnih zvezda. Kao najmocฬnije eksplozije u svemiru, te kolosalno sjajne eksplozije zraฤenja mogu osloboditi energiju koja je ekvivalentna energiji viลกe od milijardu milijardi sunaca.

„Posmatranje tih pojava je pomalo kao vracฬanje u proลกlost, jer njihovoj svetlosti treba mnogo vremena da stigne do nas na Zemlji, milijardama godina kasnije“, objaลกnjava za AFP Frederik Denj, astrofiziฤar Instituta za astrofiziku u Parizu i jedan od glavnih francuskih struฤnjaka za „rafale gama zraka“.

Dok putuje kroz svemir, ta svetlost prolazi kroz gasove i galaksije, nosecฬi njihove „otiske“ koji su vredne informacije za bolje razumevanje istorije i evolucije svemira.

„Takoฤ‘e smo zainteresovani za eksplozije gama zraka zbog njih samih, jer su to veoma ekstremne kosmiฤke pojave koje nam omogucฬavaju da bolje razumemo smrt zvezda“, rekao je Denj.

Najudaljeniji do sada identifikovan prasak dogodio se „samo“ 630 miliona godina posle Velikog praska kojim se smatra da je nastao svemir. Taj prasak se dogodio kada je svemir imao svega pet odsto svoje sadaลกnje starosti.

„Ti podaci omogucฬavaju da se testiraju zakoni fizike pojavama koje je nemogucฬe reprodukovati u laboratoriji na Zemlji“, naglasio je Frederik Denj.

Kada se analiziraju, te informacije se mogu koristiti za bolje razumevanje sastava svemira, dinamike gasova i drugih galaksija.

Taj projekat je rezultat partnerstva Francuske svemirske agencije (CNES) i kineske, a uฤestvuje i nekoliko nauฤnih i tehniฤkih organizacija iz obe zemlje.

Satelit, postavljen u Zemljinu orbitu na visini od 625 kilometara, slacฬe svoje podatke opservatorijama na Zemlji.

Glavna teลกkocฬa je ekstremna kratkocฬa „rafala gama zraka“ ลกto ฤ‡e nauฤnike dovesti u trku s vremenom u prikupljanju informacija.

ฤŒim SVOM otkrije „rafal“, poslacฬe upozorenje deลพurnom timu koji radi 24 sata dnevno.

Za manje od pet minuta n auฤnici ฤ‡e morati da aktiviraju mreลพu teleskopa na Zemlji koji cฬe se taฤno poravnati s osom izvora praska radi detaljnijeg posmatranja.

Francuska i Kina su vecฬ zajedno pokrenule CFOSAT 2018. godine, okeanografski satelit za pomorsku meteorologiju.

Kosmiฤka saradnja Kine i Evrope nije retka otkako je Vaลกington zabranio svojoj NASA-i bilo kakvu saradnju sa Pekingom u svemiru 2011.

Francuska CNES je jedina svemirska agencija koja radi sa svim velikim silama svemira – Sjedinjene Drลพave, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kina, Japan.

(Beta)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com