Kina i Francuska su danas iz Kine lansirale satelit koji treba da pomogne da se bolje razume svemir, a to je i simbol njihove saradnje.
Taj satelit je za uoฤavanje „gama praska“ – pravih „svetlecฬih fosila“ koji bi trebalo da pruลพe viลกe informacija o istorija svemira.
Delo inลพenjera iz dve zemlje, satelit nazvan kraฤenicom SVOM (Space-based Multi-band Astronomical Variable Objects Monitor – Svemirski viลกepojasni astronomski monitor promenljivih objekata), znaฤajna je kinesko-zapadna saradnja s ciljem da otkrije i locira te veoma udaljene kosmiฤke pojave monumentalne mocฬi.
Satelit od 930 kilograma sadrลพi ฤetiri instrumenta – dva kineska, dva francuska.
Uspeลกno je lansiran u svemir danas u 15:00 (07:00 GMT) kineskom raketom „Long March 2-C“ iz baze Siฤang na jugozapadu Kine, objavila je kineska svemirska agencija CNSA.
„Gama prasak“ se obiฤno javlja posle eksplozije masivnih zvezda, viลกe od 20 puta vecฬe mase od Sunca ili posle spajanja kompaktnih zvezda. Kao najmocฬnije eksplozije u svemiru, te kolosalno sjajne eksplozije zraฤenja mogu osloboditi energiju koja je ekvivalentna energiji viลกe od milijardu milijardi sunaca.
„Posmatranje tih pojava je pomalo kao vracฬanje u proลกlost, jer njihovoj svetlosti treba mnogo vremena da stigne do nas na Zemlji, milijardama godina kasnije“, objaลกnjava za AFP Frederik Denj, astrofiziฤar Instituta za astrofiziku u Parizu i jedan od glavnih francuskih struฤnjaka za „rafale gama zraka“.
Dok putuje kroz svemir, ta svetlost prolazi kroz gasove i galaksije, nosecฬi njihove „otiske“ koji su vredne informacije za bolje razumevanje istorije i evolucije svemira.
„Takoฤe smo zainteresovani za eksplozije gama zraka zbog njih samih, jer su to veoma ekstremne kosmiฤke pojave koje nam omogucฬavaju da bolje razumemo smrt zvezda“, rekao je Denj.
Najudaljeniji do sada identifikovan prasak dogodio se „samo“ 630 miliona godina posle Velikog praska kojim se smatra da je nastao svemir. Taj prasak se dogodio kada je svemir imao svega pet odsto svoje sadaลกnje starosti.
„Ti podaci omogucฬavaju da se testiraju zakoni fizike pojavama koje je nemogucฬe reprodukovati u laboratoriji na Zemlji“, naglasio je Frederik Denj.
Kada se analiziraju, te informacije se mogu koristiti za bolje razumevanje sastava svemira, dinamike gasova i drugih galaksija.
Taj projekat je rezultat partnerstva Francuske svemirske agencije (CNES) i kineske, a uฤestvuje i nekoliko nauฤnih i tehniฤkih organizacija iz obe zemlje.
Satelit, postavljen u Zemljinu orbitu na visini od 625 kilometara, slacฬe svoje podatke opservatorijama na Zemlji.
Glavna teลกkocฬa je ekstremna kratkocฬa „rafala gama zraka“ ลกto ฤe nauฤnike dovesti u trku s vremenom u prikupljanju informacija.
ฤim SVOM otkrije „rafal“, poslacฬe upozorenje deลพurnom timu koji radi 24 sata dnevno.
Za manje od pet minuta n auฤnici ฤe morati da aktiviraju mreลพu teleskopa na Zemlji koji cฬe se taฤno poravnati s osom izvora praska radi detaljnijeg posmatranja.
Francuska i Kina su vecฬ zajedno pokrenule CFOSAT 2018. godine, okeanografski satelit za pomorsku meteorologiju.
Kosmiฤka saradnja Kine i Evrope nije retka otkako je Vaลกington zabranio svojoj NASA-i bilo kakvu saradnju sa Pekingom u svemiru 2011.
Francuska CNES je jedina svemirska agencija koja radi sa svim velikim silama svemira – Sjedinjene Drลพave, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kina, Japan.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com