Laserom do lepše i zdravije planete
Sa glediÅ¡ta ekologije i oÄuvanja ÅŸivotnog prostora jedan od najveÄih globalnih svetskih problema je elektronski otpad. Tone stakla i drugih materijala odbacuju se neprekidno Å¡irom sveta. Svake godine samo u Americi baci se tridesetak miliona kompjutera, a veÄina deponija nalazi se u Indiji i Kini. Elektronski otpad sa visokim udelom od 70 odsto uzrok je i prisustva teÅ¡kih metala u zemlji.
Iz tih razloga veÄ su preduzeti mnogi koraci koji bi trebalo da zaustave gomilanje tog otpada i uniÅ¡tavanje planete. Evropska unija je takoÄe usmerila svoje aktivnosti ka tome. U okviru nje postoji asocijacija WEEE (Waste for Electrical and Electronical Equipment), koja je izvrÅ¡ila pritisak na proizvoÄaÄe elektronske opreme da preuzmu veÄu odgovornost za reciklirane materijale. OÄekuje se da Äe do 2006. godine proizvoÄaÄi napraviti generalni dogovor i specifikaciju prisustva Å¡tetnih materija u elektronskim ureÄajima i maÅ¡inama.
Poseban problem elektronskog otpada predstavljaju televizijski i kompjuterski monitori. To su uglavnom monitori sa katodnim cevima (CRT – Cathode Ray Tube). Pri reciklaÅŸi pokuÅ¡ava se upotrebiti sve moguÄe u starim ureÄajima. Kad je reÄ o TV ureÄajima, Äija je proseÄna teÅŸina oko 40 kilograma, 35 do 38 kilograma materijala moglo bi se ponovo upotrebiti pri izradi novih ureÄaja.
Najmasivniji od svih delova monitora je katodna cev, koja pored stakla sadrÅŸi olovo i grafit. Olovo je zastupljeno u svim delovima cevi, osim u prednjoj ploÄi. Ona je od Äistog stakla visokog kvaliteta, tako da se moÅŸe ponovo upotrebiti ukoliko se ne izmeÅ¡a sa olovom pri pretapanju. Zbog toga je treba vrlo paÅŸljivo odvojiti, Å¡to konvencionalnim metodama recikliranja nije moguÄe, jer one podrazumevaju odvajanje koriÅ¡Äenjem ruÄnog alata.
ReÅ¡enje ovog problema otkriveno je u finskoj kompaniji Proventia Automation. KoriÅ¡Äenjem automatske laserske tehnike razvijen je nov proces odvajanja korisnih materijala. To se obavlja pet do deset puta brÅŸe i preciznije nego konvencionalnim metodama. Razvoj procesa trajao je Äetiri godine, tako da se danas pomoÄu njega moÅŸe izvrÅ¡iti precizna obrada jednog monitora za samo 30 sekundi. Metod je patentiran u Evropi, Japanu i Severnoj Americi i predstavlja originalnu ideju koja moÅŸe znatno doprineti oÄuvanju ÅŸivotne sredine i uÅ¡tedi u materijalu.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.