U trendu

Nobelova nagrada za pionirska istraživanja mozga

Ove godine će tri naučnika imati čast da prime Nobelovu nagradu za medicinu. Arvid Carlsson, Paul Greengard i Eric Kandel su imena istraživači koji su, po mišljenju Švedske kraljevske akademije, najviše dorineli razvoju medicine. Ovaj put, u pitanju su istraživanja mozga, a navedena imena su prokrčila put u toj oblasti.

Profesor Greengard, koji trenutno radi na Rockefeller univerzitetu u SAD, je posvetio više od 40 godina rada problemu funkcionisanja nervnih ćelija i načinu njihove komunikacije na biohemijskom nivou. Sedamdestih godina on je otkrio nove činjenice o načinu na koji hemijsko jedinjenje dopamin utiče na mozak. Njegova istraživanja su dovela do saznanja da pomenuto jedinjenje igra ključnu ulogu kod bolesti kao što su Parkinsonova, Alchajmerova ili šizofrenija.

Drugi dobitnik Nobelove nagrade, Dr Arvid Carlsson, sa Univerziteta u Geteborgu, Švedska, je takođe pomogao razmevanju uloge dopamina, a takođe i načina na koji droge utiču na rad mozga. Njegova otkrića su vodila efikasnijim načinima lečenja šizofrenije, depresije i Parkinsonove bolesti. Lekovi koji se i danas upotrebljavaju u lečenju ovih bolesti, su rezultati njegovih napora iz pedesetih i šezdesetih godina.

Treći pionir u istraživanju mozga, jedne od još uvek najvećih nepoznanica medicine, je profesor Eric Kandel iz Centra za neurobiologiju i ponašanje kolumbijskog univerziteta. Njegov rad je vezan za otkrivanje mehanizama pamćenja i uočavanja važnosti neurotransmitera serotonina u tom procesu. Rezultati istraživanja su pokazali kako serotonin započinje hemijsku reakciju koja uslovljava električne procese koji se odvijaju između neurona u mozgu. Ta električna aktivnost je način na koji se odvija proces kratkotrajnog pamćenja. Kasnija istraživanja profesora Kandel-a su otkrila i gene koji učestvuju u koverziji kratkotrajnog u dugotrajno pamćenje.

Trojica nagrađenih naučnika su postavila osnove istraživanja mozga i razumevanja procesa koji se u njemu odvijaju, i njihov rad danas predstavlja bazu od koje lekari kreću kada su u pitanju lečenje Alchajmerove bolesti ili pokušaji da se proizvede preparat koji bi poboljšavao pamćenje.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.