Otkrivena genetska tajna žene koja je živela 117 godina: Izgleda da smo sve vreme bili u zabludi

Dužina života zavisi od mnogo faktora, a naučnici su, izučavajući nedavno preminulu najstariju ženu na svetu, imali uvid u fascinantne razloge njenog dugog života.

Temeljna analiza DNK Marije Branjas, žene koja je doživela 117 godina, pokazala je da je imala retke genetske varijante povezane sa dugovečnošću, snažnim imunim sistemom i očuvanim zdravljem srca i mozga, a naučnici veruju da njeni uzorci daju novi uvid u biologiju starenja ljudi.

Šta su ustanovili iz uzoraka

Ispitivanje krvi, pljuvačke, urina i stolice otkrilo je da su njene ćelije „ponašale“ ili pokazivale markere slične onima kod mnogo mlađih ljudi; imuni sistem i crevni mikrobiom imali su profil koji odgovara boljem zdravlju, uz vrlo niske nivoe upale i povoljan lipidni profil (nizak „loš“ holesterol i trigliceridi, visoki „dobri“ HDL).

Uloga telomera i neočekivani uvidi

Iako su Marijine telomere — zaštitne strukture na krajevima hromozoma — bile izrazito skraćene, istraživači sugerišu da to kod najstarijih možda nije negativan pokazatelj; moguće je da kraće telomere ograničavaju širenje oštećenih ćelija i smanjuju rizik od raka, pa u ovom kontekstu ne moraju nužno značiti loše zdravlje.

Genetika nije jedini faktor

Autori napominju da je Branjas kombinovala povoljne genetske faktore sa aktivnim načinom života, društvenom uključenosti i mediteranskom ishranom bogatom proizvodima poput jogurta, ali naglašavaju da ekstremna dugovečnost verovatno nastaje usled složenog spleta genetskih i ekoloških uticaja, ne samo jedne komponente.

Ograničenja studije i širi kontekst

Istraživanje se zasniva na jedinstvenom slučaju jedne osobe, pa autori upozoravaju da su zaključci ograničeni i da su potrebne veće studije i poređenja sa drugim izuzetno dugovečnim osobama kako bi se utvrdili pouzdani biomarkeri zdravog starenja i potencijalne strategije za produženje očekivanog životnog veka.

Zašto je ovo važno

Studija pruža retku priliku da se prouče molekularni i fiziološki obrasci koji prate ekstremnu dugovečnost; rezultati mogu pomoći u identifikaciji biomarkera i mehanizama koji štite od bolesti povezanim sa starenjem i usmeriti buduća istraživanja u gerontologiji i epigenetici.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com