Drugi talas korone – fatalan?!

Brojne zemlje kreฤ‡u s ublaลพavanjem mera u borbi protiv koronavirusa, ali struฤnjaci upozoravaju da treba razmiลกljati o moguฤ‡em drugom talasu koji bi mogao biti opasniji od prvog.

โ€œPostoji moguฤ‡nost da ฤ‡e napad virusa sledeฤ‡e zime biti joลก teลพi od onog kroz koji smo upravo proลกli. Imaฤ‡emo istovremeno epidemiju gripa i koronavirusโ€, upozorio je u intervjuu za Washington Post Robert Redfild, direktor ameriฤkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Mediji u tom kontekstu prizivaju seฤ‡anja na ฤinjenicu da je ลกpanska groznica, na primer, napadala svet u ฤak tri talasa u kojima je umrlo izmeฤ‘u 50 i 100 miliona ljudi.

Tri talasa ลกpanske groznice

Pritom je poznato da je prvi talas, koji je krenuo u aprilu 1918, bio relativno blag, vrlo sliฤan tipiฤnim epidemijama gripa. Najugroลพeniji su bili bolesni i stariji, dok su se mlaฤ‘i i zdraviji lako oporavljali.ย Drugi je krenuo u avgustu iste godine i bio je najลพeลกฤ‡i, dok je treฤ‡i, koji je krenuo u jesen 1919, bio jaฤi od prvog, ali slabiji od drugoj.

Doduลกe treba uzeti u obzir sve faktore. U sluฤaju ลกpanske groznice jedan od kljuฤnih razloga za veฤ‡u smrtnost drugog i treฤ‡eg talasa bio je to ลกto je uzroฤnik bolesti, virus A(H1N1), nakon prvog talasa evoluirao u smrtonosniji oblik. Struฤnjaci smatraju da se to dogodilo zato ลกto se virus ลกirio za vreme Prvog svetskog rata.

Naime, u normalnim okolnostima prirodna selekcija navodi mutacije virusa prema blaลพim oblicima. Ljudi koji se jako razbole ostaju kod kuฤ‡e i uglavnom ne ลกire bolest, dok blago bolesni nastavljaju s normalnim ลพivotom, pa blaลพi oblici dobijaju viลกe prilike za ลกirenje. U bitkama Prvog svetskog rata prirodna selekcija bila je obrnuta. Vojnici s blagim simptomima ostajali su tamo gde su bili, dok su teลกko bolesni transportovani u prepunim vozovima u prepune bolnice, ลกto je omoguฤ‡ilo jaฤe ลกirenje opasnijih mutacija.

Da li je potcenjena sposobnost mutacije SARS-CoV-2?

Kakva je situacija s aktuelnim koronavirusom? Ispostavlja se da SARS-CoV-2 relativno lako mutira, kao i svi virusi koji imaju jednostruku, relativno kratku RNA za reprodukciju. To je jedan od razloga zbog kojih sezonski koronavirusi svake godine uspevaju da zaraze veliki broj ljudi.

Struฤnjaci uglavnom smatraju da SARS-CoV-2 ipak mutira sporije od gripa i HIV-a, ali neka novija istraลพivanja pokazuju da je sposobnost njegove mutacije moลพda potcenjena i da veฤ‡ sad u svetu postoje neki opasniji oblici. Osim togaโ€ฆ

โ€œAko se brzo ลกiri, on moลพe mutirati u smrtonosniji oblik. Trenutno se procenjuje da je njegov letalitet negde izmeฤ‘u 0,5% i 3%. Za ลกpansku groznicu procenjuje se da je imala smrtnost negde izmeฤ‘u 10% i 20%. No, to je procenjeno na temelju istorijskih podataka. Virusi SARS-a i MERS-a imali su znaฤajno veฤ‡u smrtnost, ali teลพe su se prenosili. To obiฤno ide tako da se virusi s veฤ‡om smrtnoลกฤ‡u teลพe prenose, a oni s manjom lakลกeโ€, objasnio je epidemiolog Branko Kolariฤ‡ s Medicinskog fakulteta u Rijeci za Index.

Koronavirus ฤ‡e ponovo izbijati iz ลพariลกta

Jedan od problema s novim talasom koronavirusa je i to ลกto on neฤ‡e morati da kreฤ‡e od poฤetka, iz jednog grada u jednoj drลพavi, buduฤ‡i da se covid-19 veฤ‡ proลกirio po celom svetu. Zato bi i prerano ukidanje mera moglo da doprinese novim problemima.

โ€œNeke zemlje s jaฤom fiziฤkom izolacijom od ostatka sveta, poput Islanda ili Novog Zelanda, moลพda mogu strogim merama, ukljuฤujuฤ‡i i zatvaranje granica, potpuno iskoreniti virus iz svoje populacije, meฤ‘utim, to je nemoguฤ‡e za ceo svet. Drugim reฤima, virus ฤ‡e u veฤ‡ini zemalja, zavisno od merama, ponovno izbijati iz ลพariลกta u kojima nije potpuno eliminisanโ€, upozorava Kolariฤ‡.

Zato ฤ‡e, kaลพe, biti vaลพno stalno pratiti situaciju zaraze u populaciji, โ€œลกto bi trebalo ukljuฤivati nasumiฤna testiranja, rana otkrivanja zaraลพenih i izolaciju njihovih kontakataโ€.

Opasnost od drugih virusa

Na kraju, ako novi talas ลกirenja epidemije doฤ‘e na jesen ili tokom zime, problem bi mogao biti u tome ลกto bi se neki pacijenti mogli zaraziti s viลกe virusa istovremeno, ลกto bi, naravno, moglo pogorลกati teลพinu njihove bolesti i uzrokovati veฤ‡u smrtnost.

โ€œZa sada nismo otkrili dvostruku infekciju i gripom i covidom-19, meฤ‘utim, ona je moguฤ‡a. U takvim sluฤajevima moลพe se oฤekivati teลพi ishodโ€, kaลพe Kolariฤ‡.

Uz navedeno, istiฤe, zdravstveni sistem ฤ‡e u jednom trenutku morati da poฤne da nadoknaฤ‘uje zaostatke u leฤenju drugih bolesti, koje je uzrokovala smanjena efikasnost bolnica koje su bile blokirane zbog covida-19.

(Ana Kalaba, nova.rs)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com