Novi rizik od raka moลพe se odnositi na sve nas – to je jednostavno previลกe vremena koje provodimo sedeฤi. Redovno veลพbanje je dugo povezivano sa smanjenjem rizika od nekih vrsta raka, ali nauฤnici tvrde da sada imaju bolju strategiju.
Osim uobiฤajenog redovnog veลพbanja, preporuฤuje se i izbegavanje duลพih perioda sedenja. Prema novom istraลพivanju, previลกe vremena u sedeฤem poloลพaju povezuje se sa poveฤanjem upala i drugih rizika od raka.
Struฤnjaci smatraju da bi ljudi trebalo da pronaฤu vreme za redovno veลพbanje, istovremeno smanjujuฤi vreme provedeno u sedenju. Ljudima koji veฤi deo dana provode sedeฤi, preporuฤuje se da na svakih sat vremena naprave minut ili dva pauze od sedenja.
Vreme provedeno u sedeฤem poloลพaju i rizik od raka
Istraลพivaฤi su kod uฤesnika merili obim struka, upale i druge pokazatelje povezane sa bolestima srca i rizikom od raka. Otkrili su da ฤak i pauza od jednog minuta moลพe uticati na smanjenje ovih biomarkera.
Pored ispitivanja sedenja, istraลพivaฤi su aลพurirali dokaze o tome da fiziฤke aktivnosti smanjuju rizik od raka tako ลกto su pregledali viลกe od 200 razliฤitih studija. Nauฤnici smatraju da sada postoje ubedljivi dokazi da fiziฤka aktivnost smanjuje rizik od raka dojke i debelog creva, a najverovatnije i raka materice.
Istraลพivanje je pokazalo da je kod osoba koje najviลกe vremena u toku dana provode veลพbajuฤi, za 30% do 35% manji rizik od pojave raka debelog creva i raka tela materice u odnosu na ljude koji su malo aktivni. Sliฤni rezultati odnose se i na rak dojke – kod najaktivnijih ljudi rizik je smanjen za 20% do 30%.
Samo u Sjedinjenim Drลพavama je u 2011. godini zabeleลพeno 230.480 sluฤajeva raka dojke i debelog creva. Struฤnjaci procenjuju da se oko 30% sluฤajeva raka debelog creva, ili oko 43.000, moลพe spreฤiti fiziฤkim aktivnostima, dok se za rak dojke procenjuje 21%, odnosno oko 49.000.
Za potrebe jedne studije regrutovano je 320 ลพena, starosti od 50 do 74 godine. Njima je reฤeno da poฤnu da se bave fiziฤkim aktivnostima pet puta u toku nedelje u trajanju od najmanje 45 minuta. Kod onih koje su poฤele da veลพbaju primeฤen je niลพi nivo reaktivnog proteina, pokazatelja upale i moguฤeg rizika od raka.
Rezultati druge studije ukazuju na to da je verovatnoฤa smrti kod osoba kojih provode ลกest i viลกe sati dnevno sedeฤi, veฤa nego kod onih koji provode manje od tri sata dnevno sedeฤi. Rizik je bio 37% veฤi kod ลพena, a 18% kod muลกkaraca.
Poruka struฤnjaka glasi da je svakodnevna fiziฤka aktivnost neophodna za dug i zdrav ลพivot, a sve je viลกe dokaza koji sugeriลกu podjednaku vaลพnost izbegavanja dugog perioda sedenja.
Saveti za kancelarijske radnike
Nekoliko saveta za one koje posao vezuje za kancelarijski sto kako bi izbegli rizike koje nosi dugo sedenje:
- Podesite tajmer na raฤunaru da vas na svakih 60 minuta upozori da napravite pauzu. Kratka ลกetnja niz hodnik je dovoljna.
- Zamolite kolegu da hodate dok razgovarate o nekom problemu, umesto da sedite.
- U toku telefonskog razgovora u kancelariji, ustanite i proลกetajte, ako je to moguฤe.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com