Vegetarijanci duže žive?

Međutim, stručnjaci za srce upozoravaju da samo vegetarijanska ishrana nije dovoljna da bi se sprečile bolesti srca.

Prema novoj studiji, rizik od hospitalizacije ili smrti od srčanih oboljenja skoro je za trećinu manji kod vegetarijanace nego kod ljudi koji jedu meso i ribu.

Istraživači sa Univerziteta Oksford u Engleskoj kažu da zdravstvene prednosti osoba koje ne jedu meso verovatno potiču od toga što one imaju niži krvni pritisak i niži nivo holesterola u krvi. Međutim, stručnjaci za srce upozoravaju da samo vegetarijanska ishrana nije dovoljna da bi se sprečile bolesti srca.

Glavni krivac
Bolesti srca su najveći uzrok smrtnih slučajeva u razvijenim zemljama.
Studija je analizirala podatke 44.561 muškaraca i žena koji žive u Engleskoj i Škotskoj, a koji su tokom devedesetih godina učestvovali u istraživanju koje se bavilo vezom između zdravlja i ishrane. Istraživači su koristili ovu bazu zbog neuobičajeno velikog broja vegetarijanaca, odnosno 34% ljudi.
Svi ljudi su na početku istraživanja upitani o zdravlju i načinu života. Tu su bila pitanja o ishrani i vežbanju, kao i o drugim faktorima koji utiču na zdravlje, kao što su pušenje i konsumiranje alkohola. Skoro 20.000 učesnika dalo je uzorke krvi za testiranje holesterola, a meren im je i krvni pritisak.
Učesnici su praćeni do 2009. godine. Tokom tog vremena, istraživači su zabeležili da su se kod 1.066 osoba razvila srčana oboljenja i da je nastupilo 169 smrtnih slučajeva od srčanih bolesti.
Ustanoviljeno je da su vegetarijanci imali 32% manji rizik od razvoja srčanih bolesti nego oni koji su jeli ribu i meso. Nije bilo razlike između crvenog i belog mesa, niti se pratilo koliko mesa su učesnici unosili u organizam.

Krvni pritisak i holesterol
„Mi se nismo osvrnuli na specifične komponente vegetarijanske ishrane koje bi mogle da doprinesu manjem riziku od srčanih bolesti, ali zato vegetarijanci imaju niži nivo holesterola u krvi, verovatno zbog toga što imaju manji unos zasićenih masti, a veći unos polinezasićenih masti“, kaže Frančeska Krou, koja je predvodila istraživanje. Ona dodaje da vegetarijanci takođe jedu više voća, povrća i vlakana, što je možda doprinelo njihovim manjim rizicima od srčanih bolesti.
Pored toga, vegetarijanci obično imaju manji indeks telesne mase i manje slučajeva dijabetesa, iako je utvrđeno da to značajno utiče na rezultate. Ako se rezultati koriguju tako da isključe efekte indeksa telesne mase, vegetarijanci onda imaju 28% manje šanse za razvoj bolesti srca.

Zaključak
Iako se pomenuti rezultati mogu različito tumačiti ili iznositi primedbe na istraživanje, ovo je još jedan dokaz da u ishrani treba koristiti što više voća i povrća.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com