BEOGRAD – Dodela godiลกnjih nagrada revije „Muzika Klasika“ za 2022. godinu odrลพana je veฤeras u Muzeju Narodnog pozoriลกta u Beogradu.
Prestiลพna nagrada โMuzika Klasikaโ, ustanovljena je 2010. godine, kada je izaลกao prvi broj istoimene revije, a osmiลกljena je kao priznanje domaฤim umetnicima, ansamblima, festivalima, izdavaฤima, kritiฤarima, muziฤkim institucijama i medijima, koji su u okviru kalendarske godine ostavili najznaฤajniji trag na domaฤoj muziฤkoj sceni.
Direktor agencije „Muzika Klasika“ i cele nagrade Predrag Mitroviฤ istakao je da je klasiฤna muzika definitivno zapostavljena danas, te da se u ime ove nagrade trude veฤ viลกe od decenije da klasika dobije svoje zasluลพeno mesto u kulturi Beograda i Srbije.
Ove veฤeri spomenuta nagrada je bila dodeljena 11. put, za one najbolje pojedince, ansamble ili institucije za prethodnu godinu.
Pijanista Miloลก Mihajloviฤ (45) iz Niลกa, dobitnik je ove nagrade kao Najbolji muลกki izvoฤaฤ, dok je sopran Sonja ล ariฤ proglaลกena za Najboljeg ลพenskog izvoฤaฤa za 2022. godinu.
Miloลก Mihajloviฤ je pijanista i profesor klavira na Fakultetu muziฤke umetnosti u Beogradu,
potiฤe iz muziฤke porodice, i dobitnik je nagrade „Emil Hajek“ za najtalentovanijeg mladog pijanistu i nagrade iz fonda Olge Jovanoviฤ (za najperspektivnijeg mladog pijanistu). Od novembra 2005. godine zaposlen je kao docent na FMU, i 2014. prelazi u zvanje vanrednog profesora.
Uฤestvovao je na vaลพnim festivalima u Srbiji: BEMUS, Nimus, „Mokranjฤevi dani“. Solistiฤki i sa mnogim orkestrima, nastupao je u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Italiji, ล paniji, Grฤkoj, Poljskoj, Bugarskoj, Rusiji, Australiji.
Sopran Sonja ล ariฤ, rodom iz Sombora, talentovana operska solistkinja, uฤestvovala na festivalu SOMUS u rodnom gradu.
Ona je proglaลกena najboljom operskom pevaฤicom na meฤunarodnom takmiฤenju u Budimpeลกti i osvojila je veoma prestiลพnu nagradu „Eva Marton“ – prvo mesto i nagradu publike.
Broj ฤlanova ลพirija nagrade „Muzika klasika“ svake godine varira, a uvek su u pitanju vrhunski i kompetentni struฤnjaci, navedeno je veฤeras tokom sveฤane ceremonije dodele nagrada.
Tako je Najbolji mladi izvoฤaฤ, prema oceni ลพirija – talentovani violonฤelista Vuk Ovaskainen, student FMU u Beogradu. Laureat je takmiฤenja โPetar Konjoviฤโ, โDuลกan Protiฤโ, โMocartโ u Kvinto Viฤentinu u Italiji, kao i na Republiฤkim takmiฤenjima (2010, 2012, 2014, 2016).
Na smotri talenata u Sremskim Karlovcima 2011. godine izabran je za najtalentovanijeg mladog ฤelistu u Srbiji. Dobitnik je i nagrada na meฤunarodnim takmiฤenjima โTalenti Evropeโ u Slovaฤkoj, โHeranโ u ฤeลกkoj, i โLicenโ u Austriji. Odrลพao je oko 30 solistiฤkih koncerata u najznaฤajnijim koncertnim salama u Beogradu, kao i u Viteskoj sali u Ljubljani (Slovenija). Nastupao je takoฤe na festivalima โฤelo Festโ, โArtlinkโ, โBUNTโ i โล open festโ u Beogradu, kao i na โLjubljanskom festivaluโ u Sloveniji. Nastupao je sa โArtlink virtuozimaโ i โZemunskim kamernim orkestromโ i dobitnik je nagrade โArtlinkโ (2017) za najperspektivnijeg mladog muziฤara Srbije. Akademici Dejan Despiฤ i Ivan Jevtiฤ komponovali su i posvetili mu svoja dela za solo violonฤelo.
Najbolji kompozitor je Veljko Nenadiฤ, za uspehe u prethodnoj godini, naveo je ลพiri.
Joลก dok je bio na klavirskom odseku u srednjoj muziฤkoj ลกkoli โKosta Manojloviฤโ u Smederevu, Veljko Nenadiฤ je na sebe skretao paลพnju ne samo svirkom, veฤ i zanimljivim kompozitorskim radovima. Studije kompozicije pohaฤao je na FMU u klasi ฤuvene i prerano preminule Isidore ลฝebeljan, kada su mu se otvorili novi muziฤki horizonti. Nagrade je osvajao na svakom takmiฤenju na kom se pojavio, a jednu od znaฤajnijih mu je, za kompoziciju „Tri haiku“, dodelio ฤuveni filmski autor Enio Morikone na โล estom Internacionalnom takmiฤenju horskih kompozicijaโ koje nosi njegovo ime. Na Internacionalnom festivalu mladih kompozitora u Kragujevcu, posveฤenom njegovoj profesorki Isidori ลฝebeljan, meฤu 50 uฤesnika iz celog sveta, osvojio je drugo mesto sa kompozicijom „Strip“. Poslednji uspeh je imao na velikom takmiฤenju „Bartok World Competition“ u Budimpeลกti, gde je pobedio kokurente iz 30 zemalja sa blizu 100 kompozicija.
Najbolji kompozitor primenjene muzike je izabran prema glasovima struฤnog ลพirija – Vladimir Toลกiฤ, za muziku serijala โSuperheroji medijske pismenostiโ Obrazovno-nauฤnog programa RTS-a.
Orkestar godine je sastav โGudaฤi Sv. ฤorฤaโ povodom velikog jubileja – 30 godina postojanja. Osnovani su 1992. godine na inicijativu grupe bivลกih uฤenika ล kole za muziฤke talente iz ฤuprije i profesora Petra Ivanoviฤa, a do danas su u tom orkestru svirale mnoge generacije znaฤaunih umetnika.
Tri decenije karijere su obeleลพili na koncertu sa violinistom Jovanom Kolundลพijom, krajem decembra 2022. u velikoj sali Kolarฤeve zaduลพbine, ali je tada njihov umetniฤki direktor i dirigent Srboljub Srba Diniฤ bio spreฤen da nastupa.
Imaju blizu 2.000 koncertnih nastupa u zemlji i inostranstvu, a njihov repertoar obuhvata dela iz razliฤitih stilskih epoha โ od baroka do savremene muzike. Redovno izvode i kompozicije srpskih autora, a nagradu je primila direktorka ansambla Mina Mendelson, doktor umetnosti i profesor violine.
Izdavaฤ godine je Muzikoloลกki institut SANU, i nagradu je primila direktorka Katarina Tomaลกeviฤ.
Za koncert 2022. godine priznanje je osvojio Akademski hor โCollegium musicumโ za veฤe โTragovi iz sazveลพฤa Regulaโ.
Akademski hor Collegium Musicum osnovan je 1971. godine na inicijativu profesora Vojislava Iliฤa i ฤine ga studentkinje FMU u Beogradu. Od osnivanja je dirigent hora bila ฤuvena Darinka Matiฤ Maroviฤ, profesor emeritus Univerziteta umetnosti u Beogradu, te je koncert bio posveฤen njoj usled iznenadnog veฤnog odlaska.
I ova nagrada joj je posveฤena, kako je istakla dr um Dragana Jovanoviฤ, docent na Katedri za dirigovanje FMU u Beogradu, koja je od 1999. godine bila angaลพovana kao asistent dirigenta, i od 2002. i kao dirigent ovog hora. Preko 300 studentkinja FMU bile su ฤlanice ovog ansambla i do sada je hor imao preko 3000 koncerata ลกirom zemlje i sveta.
Knjiga godine je โUdruลพenje kompozitora Vojvodine – 50 godina postojanjaโ, izdavaฤa Udruลพenje kompozitora Vojvodine, ฤiji su autori – Ira Prodanov, Nemanja Sovtiฤ, Milan Milojkoviฤ.
Najbolji CD godine je โOd zlata jabukaโ, Radio Beograda 2, preko 60 kompozicija objavljeno – svirala u muziฤkoj tradiciji Srbije, autori su potpisani – Duลกan Antiฤ, Stefan Radovanoviฤ, Veljko Petronijeviฤ, Miljan Tokoviฤ, a nagradu je primila Dragana Marinkoviฤ.
Festival 2022. godine je proglaลกen – โRoลกi festโ internacionalni muziฤki festival, inspirisan stvaralaลกtvom znaฤajnog evropskog kompozitora, neobiฤne ลพivotne priฤe i stvaralaฤkog opusa, Salomona Rosija (1570-1650). Rosijev opus je jedinstven po sintezi Istoka i Zapada, odnosno kasne renesansne i ranobarokne muzike zapadne Evrope, a nagradu je primio njegov direktor Stefan Zekiฤ.
Najbolji Festival od regionalnog znaฤaja jeste – โRavanelius – festival muziฤke izuzetnostiโ u ฤupriji, u organizaciji Ustanove kulture โฤuprijaโ i ล kole za muziฤke talente, pod pokroviteljstvom Opลกtine ฤuprija i Ministarstva kulture Republike Srbije.
Preko 80 vrhunskih izvoฤaฤa, solista, pravih virtuoza, profesionalaca, programi na nekoliko razliฤitih lokacija, viลกe od 2000 posetilaca svih sadrลพaja, uz besplatan ulaz, ฤini ovu manifestaciju jedinstvenom.
Muziฤki kritiฤar godine je Zorica Kojiฤ, koja objavljuje tekstove u raznim medijima, poznata i kao rok kritiฤarka, nekada selektor festivala BELEF, koautorka izloลพbe „Novi talas – Paket aranลพman“ 2021. na Kalemegdanu, sa svojim suprugom Draganom Ambroziฤem.
Nagradu za Medijsku afirmaciju umetniฤke muzike ponela je Jovanka Beba Stepanoviฤ urednica muziฤkog programa RTV-a, odnosno Radio-televizije Vojvodine.
Institucija godine je Ministarstvo kulture Republike Srbije, i nagrada je uruฤena savetnici Dragani Mitroviฤ, dok je najbolji Organizator godine – Muziฤka produkcija RTS, koji imaju mnoลกtvo sastava, Big Bend, Simfonijski orkestar, Deฤji hor, i uspeลกni su i na polju organizovanja velikih koncerata u zemlji i inostranstvu.
Na kraju, Nagradu za izuzetan doprinos umetniฤkoj muzici dobio je Jovan Adamov, poznati kompozitor, dirigent, aranลพer zabavne muzike, a inaฤe je diplomirani inลพenjer maลกinstva.
Muziฤko obrazovanje stekao je u Novom Sadu, bio je u karijeri kontrabasista i povremeno dirigent Plesnog orkestra Radio-Novog Sada, gde je i muziฤki producent. Kao kompozitor zabavnih melodija uฤestvovao je od 1964. godine na mnogim jugoslovenskim festivalima, a pored ลกlagera, starogradskih pesama i romansi, pisao je primenjenu – filmsku i scensku muziku.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com