Italijanska predstava „NajlepÅ¡i pozdravi“ u Bitef teatru
BEOGRAD – Italijanska predstava „NajlepÅ¡i pozdravi“ koreografa i izvoÄaÄa Marka D’Agostina iz Bolonje biÄe izvedena sutra veÄe u Bitef teatru u okviru 19. Beogradskog festivala igre.
Tekst ovog solo igraÄkog komada, osim koreografa, potpisuju joÅ¡ troje autora – Kjara Bersani, Azura D’Agostino i Vendi Hjuston, a projekat je posveÄen Äuvenom britanskom umetniku savremene igre NajdÅŸelu Äernoku (1960-2012).
Kako je naveo D’Agostin u tekstu kataloga i programa svoje predstave, upoznao je NajdÅŸela 2010. godine i odmah krenuo da saraÄuje sa njim.
„Taj susret sa njim je ucrtao jasnu odrednicu u mom razumevanju performansa. Upotreba igre je postala scenski horizont bezbrojnih moguÄnostiâ, naveo je italijanski umetnik.
Scensko delo „NajlepÅ¡i pozdravi“ je pismo koje italijanski autor piÅ¡e sa zakaÅ¡njenjem od 8 godina, nekome ko viÅ¡e ne moÅŸe da odgovori, prema njegovim navodima.
On je istakao da je istraÅŸivao prevod Otavia Fatike koji je predstavio fiktivnu prepisku izmeÄu engleskog pesnika Roberta Lovela (1771-1796) i ameriÄke pesnikinje i spisateljice kratkih priÄa Elizabet BiÅ¡op (1911-1979), dobitnice Pulicerove nagrade 1956. godine.
Dvoje knjiÅŸevnika su ÅŸiveli u razmaku od dva veka i koreograf – igraÄ D’Agostin je zapisao da – pisma koja su dostavljena prekasno, ne podrazumevaju samo puko trajanje putovanja, veÄ umesto sazveÅŸÄa, nude mleÄni put sadaÅ¡njosti.
„Zato sa ovog mesta, upuÄujem poziv publici: zapevajmo svi zajedno o nostalgiji koja nam pripada, jer moÅŸda nismo stigli na vreme da kaÅŸemo sve Å¡ta smo ÅŸeleli. U senci vremena koje protiÄe i pod svetloÅ¡Äu koju NajdÅŸel neprestano projektuje na scenu, uÄinimo da ovaj uporni refren odzvanja, odmotajmo prazan list papira pred svojim oÄima i zapitajmo se: kako ÅŸelimo da zapoÄnemo jedno nemoguÄe pismo, kad nam je veÄ isteklo vremeâ, istakao je italijanski svestrani kreativac.
Pismo je napisala spomenuta Vendi Hjuston, a nikada nije poslala njenom prijatelju i kolegi NajdÅŸelu Äernoku, samo nekoliko dana pre nego Å¡to je umro u avgustu 2012. sa svega 52 godine.
„NajdÅŸel Äernok je bio sjajan zabavljaÄ. Njegov ples je imao oÄajniÄku oÅ¡trinu, visio je na ivici ponora. U oÄima onih koji su ga poznavali, oliÄavao je moguÄnost da se sve moÅŸe desiti i eksplodirati na sceni“, naglasio je Marko D’Agostin.
Svetska premijera jednoÄasovnog solo komada „NajlepÅ¡i pozdravi“ je izvedena tokom pandemije 2020. godine u prostoru Julidans u Amsterdamu.
NajdÅŸel Äernok je bio roÄen u ManÄesteru, studirao je u Kraljevskom velÅ¡kom koledÅŸu Muzike i Drame u Kardifu, da bi kasnije otiÅ¡ao u Londonsku Å¡kolu savremenog plesa (1981), a kasnije ga je put odveo u velike igraÄke kompanije.
Poznat je po vaÅŸnoj trupi „DV8 FiziÄki teatar“ koju je osnovao 1993. godine, a nakon odlaska iz te grupe, kreirao je istaknute solo projekte – „Human Being“, „Hell Bent“, „Original Sin“, „Resurrection and Frank“, koji su pruÅŸili tematiku – ljubavi, usamljenosti, nihilizma i iskupljenja.
Stvorio je i trupu âNigel Äarnock + Companyâ 1995. godine, ali je nastavio da postavlja komade drugih kompanija Å¡irom Velike Britanije i inostranstva.
DramaturÅ¡ke savete predstavi iz Bolonje o ovom britanskom umetniku su dali – Kjara Bersani, Klaudio Äiri, Alesandro Skjaroni, a konsultanti za istoriju su – Roberto Kasaroto i Arhiva NajdÅŸel Äernok.
„Neprekidni vatromet umeÄa.“NajlepÅ¡i pozdravi“ viÄeni na premijeri, veÄ imaju sve kvalitete da donesu uspehâ, reÄi su hvale u svetskim medijima o predstavi.
Marko D’Agostin je italijanski umetnik u oblasti igre i performansa i njegov rad istraÅŸuje ulogu i funkciju seÄanja, gde je teÅŸiÅ¡te na odnosu izmeÄu izvoÄaÄa i gledaoca.
SaraÄivao je kao igraÄ sa mnogim svetskim koreografima – Jasmin Goder, Rozmari BaÄer, Vendi Hjuston i Emio Greko, i trupama – Klaudije KasteluÄi, Rafaela Sancija, Alesandra Å aronija, Liz Santoro, Iris Erez, Tabee Martin.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.