IzloĹžba i promocija knjige fotografija o ratu u Vukovaru
BEOGRAD – IzloĹžba fotografija MiloĹĄa CvetkoviÄa „Sloboda do temelja“, koje dokumentuju rat u gradu Vukovaru 1991. godine, otvorena je veÄeras u beogradskoj galeriji „EndĹžio HAB“, gde Äe trajati do 23. novembra.
IzloĹžba predstavlja izbor CvetkoviÄevih fotografija objavljenih u njegovoj fotomonografiji „Sloboda do temelja“ (2021), koja je veÄeras promovisana u izdanju beogradskog predstavniĹĄtva nemaÄke
organizacije Forum ZFD.
„Posle 30 godina ponovo proĹživljavam dramu. Hteo sam da pokaĹžem da je rat strah, bol, smrt, tuga. I da se ne treba radovati na povike ‘idemo u boj'“, rekao je CvetkoviÄ u „EndĹžio HAB-u“.
Fotomonografija i izloĹžba pokazuju crno-bele fotografije koje je CvetkoviÄ snimio kao fotoreporter lista „Borba“, prateÄi jedinice Jugoslovenske narodne armije, teritorijalne odbrane i srpskih dobrovoljaca u jesen 1991. godine u okolini i u samom Vukovaru.
Fotografije dokumentuju u ratnim dejstvima poruĹĄene zgrade u gradu, leĹĄeve na ulicama i meÄu ruĹĄevinama, pripadnike JNA i teritorijalaca tokom borbi, kolone civila, kao i hrvatske zarobljenike nakon ĹĄto je JNA potpuno uĹĄla u grad na obali Dunava 18. novembra 1991. godine.
Direktorka beogradskog Forum ZFD-a NataĹĄa Govedarica je istakla simboliku dana odrĹžavanja izloĹžbe i promocije, a kao posebno upeÄatljivu izdvojila je misao koju CvetkoviÄ pominje u knjizi: „Samo su mrtvi doÄekali kraj rata“.
„Ona se slaĹže sa mojim oseÄanjem da Ĺživimo jedan zamrznuti konflikt i ne radimo dovoljno da ga prevaziÄemo. Zato je vaĹžno da smo veÄeras zajedno i da poĹĄaljemo poruku mira, koja je straĹĄno vaĹžna da doÄe iz Beograda“, rekla je Govedarica.
Urednik knjige Slaven RaĹĄkoviÄ je naglasio da treba odati priznanje specifiÄnoj poziciji CvetkoviÄa kao „ratnog fotografa koji u vreme ratnih dogaÄaja pokuĹĄava beskompromisno slikati ono ĹĄto vidi, bez obzira na kojoj strani se nalazi, Äemu ima pristup“.
„Sigurno nije bilo lako biti na ratiĹĄtu sa ljudima koji su radili neke od ovih stvari koje vidimo na fotografijama, dok su sigurno znali da su njegove fotografije objavljivane u opozicijskim listovima i meÄunarodnim medijima“, rekao je RaĹĄkoviÄ.
OcenivĹĄi da bi „u postjugoslovenskim zemljama svi narodi hteli da se narativ o ratu izgradi da se svi gledaju kao Ĺžrtve i pobednici“, RaĹĄkoviÄ je dodao da je u Hrvatskoj to jako dobro zaĹživelo, jer je dan „Oluje“ proslava gde su Ĺžrtve u drugom planu, dok je Vukovar komemoracija Ĺžrtvama i slavljenje hrvatskog naroda.
RaĹĄkoviÄ je ocenio da su u Hrvatskoj i Srbiji „u ogromnoj meri zaglibili u komemoriranju stvari“ i da je „Äitava priÄa prazna od sadrĹžaja“ i radi se o „stvaranju monopola nad smrÄu i odavanju poÄasti“.
„Ova knjiga je mogla izaÄi pet godina nakon rata i bila bi jednako relevantna kao sada. IzaĹĄla je sada, a bojim se da bi mogla izaÄi za deset godina i da bi situacija u druĹĄtvu bila jednaka. I to je ono ĹĄto je porazazavajuÄe“, ocenio je RaĹĄkoviÄ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.