IzloĹžba „O fabrikama i radnicima“ u dva beogradska muzeja
BEOGRAD – Muzej Jugoslavije i Muzej nauke i tehnike producirali su izloĹžbu „O fabrikama i radnicima“, posveÄenu industrijalizaciji na teritoriji danaĹĄnje Srbije od njenih poÄetaka do danas, a prvi deo postavke biÄe otvoren 1. decembra u Muzeju Jugoslavije, kada se obeleĹžava i 25 godina postojanja ove institucije, najavili su iz MJ.
Drugi deo postavke, u Muzeju nauke i tehnike, publika Äe moÄi da vidi od 7. decembra 2021. godine.
IzloĹžbu je pripremio kustoski tim ova dva muzeja: Ada VlajiÄ i Rifat KulenoviÄ iz Muzeja nauke i tehnike i Jovana NedeljkoviÄ i Radovan CukiÄ iz Muzeja Jugoslavije.
„Dve institucije kulture povezala je Ĺželja da istraĹžuju i prikaĹžu javnosti industrijsko nasleÄe koje je vaĹžan deo aktuelnog nauÄno-tehniÄkog i kulturnog nasleÄa. Ovim fenomenom bave se oba muzeja, Muzej nauke i tehnike, matiÄan za istoriju nauke, tehnike i tehnologije i Muzej Jugoslavije, matiÄan za druĹĄtvenu istoriju i jugoslovensko nasleÄe. Polja istraĹživanja ovih ustanova se preklapaju i meÄusobno obogaÄuju“, istiÄu Neda KneĹževiÄ, direktorka Muzeja Jugoslavije i Rifat KulenoviÄ, muzejski savetnik Muzeja nauke i tehnike.
IzloĹžba moĹže da se prati kroz pet industrijskih lokaliteta, koji na paradigmatiÄan naÄin predstavljaju razvoj i funkcionisanje industrije na ovim prostorima u razliÄitim istorijskim, politiÄkim i druĹĄtvenim okolnostima.
BiÄe prezentovana raznovrsna graÄa koju Äine industrijski proizvodi, brojne fotografije koje svedoÄe o razliÄitim aspektima fabriÄkog Ĺživota i video-materijal, dok drugi predmeti i dokumentacija prikazuju rudnike u Boru i Majdanpeku, tekstilnu industriju u Leskovcu, Elektronsku industriju NiĹĄ, Kombinat Servo Mihalj u Zrenjaninu i Vojno-tehniÄki zavod u Kragujevcu.
„Lokaliteti su ciljano odabrani kako bi se kroz specifiÄnosti njihovog razvoja prikazali brojni fenomeni koji se vezuju za proces industrijalizacije: uloga kapitala (privatnog/trgovaÄkog, drĹžavnog, stranog), poloĹžaj radniÄke klase, radniÄki standard i (prinudni) rad, prirodna uslovljenost industrije i promene u prirodnoj sredini koje nastaju industrijskim delovanjem, kao i veza industrije i nauke“, navode kustosi i kustoskinje izloĹžbe i dodaju da lokaliteti verodostojno odslikavaju druĹĄtvene promene, jer su u procesima privatizacije i deindustrijalizacije uglavnom svi prestali da postoje ili su opstali u znaÄajno izmenjenom obliku.
„Institucionalna briga da se ovo nasleÄe saÄuva u najveÄem broju sluÄajeva je izostala i, naĹžalost, postoji mali broj dobrih primera zaĹĄtite. To nas je i motivisalo da se bavimo ovim nasleÄem“ poruÄuju kustosi izloĹžbe.
Upravo zbog kompleksnosti teme, izloĹžba se realizuje u saradnji dve institucije i na dve lokacije.
Muzej Jugoslavije fokusira se na industriju posmatranu kroz prelamanje sloĹženih, pre svega, druĹĄtvenih i politiÄkih odnosa, dok je na izloĹžbi u Muzeju nauke i tehnike akcenat stavljen na tehnologiju i procese proizvodnje.
U pripremi izloĹžbe takoÄe su uÄestvovali: Mira LukoviÄ, Mira NinoĹĄeviÄ, Dragan StojmenoviÄ i Stevan GoluboviÄ.
Autorka postavke u oba muzeja je Breda Bizjak, a za grafiÄko oblikovanje bio je zaduĹžen SaĹĄa PanÄiÄ.
Realizaciju izloĹžbe omoguÄilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.
IzloĹžba Äe biti otvorena do 15. februara 2022. godine.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.