U trendu

IzloĹžba slika „Od grafosa do logosa“ otvara se 3. februara u Galeriji RTS

BEOGRAD – Otvaranje izloĹžbe slika „Od grafosa do logosa“ autorke Mirjane Mire MaoduĹĄ biće odrĹžano 3. februara u Galeriji RTS u Beogradu.

Na otvaranju nove postavke koja će trajati mesec dana, do 3. marta, prisutnima će se obratiti istoričari umetnosti Ljubica Miljković, Nikola Kusovac i Oliver Tomić.

Kako navode u tekstu za buduću izloĹžbu, Mirjana – Mira ili Mirjam MaoduĹĄ je kod ranih radova koristila snagu kontrasta jarkih boja i izraĹžajnost ljudskih likova da bi iskazala svoje nemire i socijalno angaĹžovane stavove pod uticajem nemačkog ekspresionizma.

Ostvarenja protagonista ovog pokreta, privukla su umetnicu tokom ĹĄkolovanja u Frankfurtu i na njima je izgradila sopstvenu poetiku, a kasnije je razvijala svoj stil i putem dolaska u Pariz 1971. godine.

Rođena je u Metku, u izbegličkom logoru, 14. oktobra 1942, a pradeda njene majke Sofije Tesla, rođeni je brat oca Nikole Tesle.

Porodica MaoduĹĄ se nastanila u Beogradu posle mnogih uĹžasa i genocida ustaĹĄa nad Srbima tokom Drugog svetskog rata.

Umetnica je studirala slikarstvo u Školi za primenjene umetnosti u Frankfurtu (1965-1968), gde joj je jedan od profesora bio čuveni Jozef Bojs, onda na Akademiji u Veneciji (Ačademia di belle arti, 1969-1972) i Akademiji u Parizu (Ecole National Superieur des Beaux-arts, 1972-1975).

Osim u Nemačkoj, Italiji, Francuskoj i Japanu, boravila je u Rusiji, Engleskoj i SAD-u.

Udata je za dr Riođija Nakazatoa, profesora, dekana, rektora i predsednika Kjoricu Univerziteta u Tokiju, koji sada živi u Beogradu, član je japanske grupe umetnika Ša-Đi-Cu od 1983. i ULUS-a od 1987. godine.

MaoduĹĄ se bavi slikarstvom (ulje, akrilik, tempera, gvaĹĄ, akvarel) i crteĹžom (olovka), stvarala je portrete i figure ljudi u kafanama i drugim javnim prostorima, posebno u metroima.

Učestvovala je na zajedničkim likovnim smotrama, na Majskim i Jesenjem salonima u Parizu, izložbama UENO muzeja u Tokiju, postavkama “Slobodna akademija slikarstva” u Milanu, Oktobarskim salonima, izložbama “Crtež i mala plastika” u Beogradu.

Samostalno izlaĹže od 1973, u Srbiji i ĹĄirom sveta, u Galeriji ULUS-a, Galerijama Ruskog doma, Savremene umetnosti u KruĹĄevcu, Gradskoj galeriji u UĹžicu, Muzeju Hercegovine u Trebinju.

Njena dela čuvaju i izlažu Narodni muzej Srbije, Muzej savremene umetnosti i Galerija 73 u Beogradu, Muzej Hercegovine u Trebinju, Narodni muzej u Kruševcu, Mijagi muzej u Tokiju, Muzej savremene umetnosti u Kamakuri.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.