Kakav efekat po navike ljudi ima zabrana javnih skupova?

BEOGRAD – Otkazivanje javnih dogaฤ‘aja, meฤ‘u kojima su najbrojniji oni iz kulture i sporta, zbog suzbijanja ลกirenja virusa „Covid 19“ u Srbiji, po oceni sagovornika Tanjuga, imaฤ‡e odreฤ‘eni, pre svega, psiholoลกki efekat na ljude koji oseฤ‡aju potrebu za konzumiranjem odreฤ‘enih kulturnih i socijalnih zadrลพaja.
„Nesumnjivo je reฤ o odreฤ‘enom vidu socijalne i psihoลกke apstinencije odreฤ‘enog broja ljudi u odnosu na njihove uobiฤajne navike. Sa druge strane postavlja se pitanje ko ฤ‡e uopลกte osetiti zabranu, osim zaljubljenika u sport, kaลพe Maลกa Vukanoviฤ‡, etnolog i antropolog i istarลพivaฤ u Zavodu za prouฤavanje kulturnog razvitka istiฤe da je reฤ o privremenoj zabrani.

Ona skreฤ‡e paลพnju da treba imati u vidu da 2,6 procenata graฤ‘ana Srbije u bioskop ide viลกe od 12 puta godiลกnje dok su procenti manji kada je reฤ o poseฤ‡ivanju pozoriลกta i koncerata, ali da neลกto veฤ‡e interesovanje vlada za sport – 7.7 posto graฤ‘ana ide na sportske dogaฤ‘aje

„Veฤ‡ina ljudi inaฤe uspeva da preลพivi bez bioskopa, pozoriลกta i koncerata, pa ฤ‡e i to biti sluฤaj i u naredne 2 ili 3 nedelje koliko se predviฤ‘a da ฤ‡e trajati aktuelna zabrana okupljanja“, navodi i dodsaje da je od statistike bitnija psiholoลกka dimenzija apstinencija kod ljudi naviklih da obilaze dogaฤ‘aje iz kulture ili sporta.

„Neลกto je bilo dostupno a sada viลกe nije, makar i za kratko vreme. Takoฤ‘e bitna socijalna dimenzija jer odlazak u bioskop, pozoriลกte, na koncerte jeste uglavnom zadovoljavanje kulturnih potreba u javnom prostoru i sa drugim znanim i neznanim ljudima. To je za svakog od nas vaลพno kao i sadrลพaj dogaฤ‘aja koje poseฤ‡ujemo“ kazala je Vukanoviฤ‡ i dodala da se kulturne potrebe mogu zadovoljiti i kod kuฤ‡e.

„Za sve istarลพivaฤe biฤ‡e interesantno pogledati da li se poveฤ‡ala prodaja knjiga u periodu zabrane okupljanja“ kazala je Vukanoviฤ‡.

Divna Vuksanoviฤ‡ teoretiฤarka estetike i medija i profesorka na Fakultetu dramskih umetnosti takoฤ‘e naglaลกava da ฤ‡e ljudi oseฤ‡ati socijalnu i psiholoลกku apstinenciju od uobiฤajnih rituala tokom jednog dana ili nedelje.

„Nema sumnje da reฤ promeni rasporeda kod ljudi koji imajju potrebu za sadrลพajima iz kulture ili sporta. Zabrana okupljanja u zatvorenom prostoru na kvoti 100 predstavlja granicu „konzumiranja“ kulture u kriznim okolnostima, a rizik je prepuลกten urednicma da procene koji programi mogu biti poseฤ‡eni, jer su, ลกto se publike tiฤe, „ispod crte“, a koji ne“, kaลพe ona.

Ideja je, prepostavlja, u tome da se izbegnu masovna okupljanja, ลกto u kulturi, ako se izuzme oblast industrije kulture i zabave,kaลพe, nije sluฤaj.

Za nju nema dileme da takva odluka ima posledice po sve dogaฤ‘aje iz kulture jer rukovodioci ustanova i institucija ne ลพele da rizikuju, te neselektvno otkazuju sve programe i na taj naฤin kulturu „gube“ oni kojima je do nje najviลกe stalo.

„U stuacijama gde je, pak, kultura profitabilna delatnost kao ลกto je to sluฤaj u bioskopima, reaguje se „trลพiลกno“, te se bioskopska publika prebrojava i na poseban naฤin rasporeฤ‘uje u salama“ kaลพe Vuksanoviฤ‡.

Ona oฤekuje da ฤ‡e se posetioci kulturnih dogaฤ‘aja, u ovakvm okolnostima, verovatno okrenuti sobnim izloลพbama, ฤitanju ili sluลกanju audo knjiga, radio drama i muzike…

Psiholog Ida Teodosijeviฤ‡ kaลพe da ฤ‡e strah od zaraze na neko vreme nadomestiti socijalnu i psiholoลกku apstinenciju odreฤ‘enog dela ljudi.

„Izlazak meฤ‘u svet, kako se kod nas kaลพe, na neko vreme ฤ‡e prepustiti primat intezivnom pronalaลพenju vesti o ลกirenju zaraze i njenom uticaju na pojedinca i njegovo neposredno okruลพenje. Strah je jedno od baziฤnih ฤovekovih oseฤ‡anja i ono ฤ‡e zakloniti sve ostale potrebe osim da se preลพivi ova, za veฤ‡inu nas, nova i posebna situacija“ kazala je Teodosijeviฤ‡.

Sa boljim okolnostima i predviฤ‘anjima za prestanak ลกirenja zaraze ljudi ฤ‡e ponovo vratiti stare potrebe „na dnevni red“.

„Nema sumnje da ฤ‡e svima nedostajati susreti sa ljudima u javnom prostoru u programima iz kulture ili sportskim dogaฤ‘ajima, ali trenutno su strah, neizvesnost i ลพelja za prevazilaลพenjem zaraze dominanzna oseฤ‡anja“ kazala je Teodosijeviฤ‡.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com